Naša mlađa princeza ima 18 mjeseci. I fond od 10 riječi. Iako već odavno razumije sve, mi razumijemo nju, ne mogu da kažem da nisam nestrpljiva i čekam da nas konačno obraduje i prvom „rečenicom“. Znam da postoji još mnogo roditelja koji se brinu kada će njihovi mudri ćutolozi konačno imati neku primjedbu, kao u onom dobro poznatom vicu. Osnovni preduslov da djeca razumiju, progovore, a kasnije pišu i čitaju, jeste da što više slušaju jezik. Poznato je da se kod djece do treće godine razvije 85% mozga i da u tom periodu najviše i najbrže uče. To zna i industrija igračaka pa su poslednjih godina prodavnice preplavljene „edukativnim“ igračkama koje „govore“ i reklamiraju se kao proizvodi koji podstiču razvoj govora kod djece. Prema istraživanjima Univerziteta u Arizoni, iako se igračka reklamira kao edukativna, ne mora da znači da je to istina. Tokom istraživanja, roditeljima i djeci ponuđene su farma koja priča, mobilni za bebe, laptop za bebe, zatim tradicionalne igračke poput kocki i slagalica i, naravno, knjige. Posmatrajući dobijene rezultate, istraživači su zaključili da elektronske igračke daleko zaostaju za kockama i knjigama zbog toga što im nedostaje društvena komponenta. U “elektronskoj” igri se roditelj isključuje, prepuštajući igrački da „priča“ sa djetetom. Knjige i tradicionalne igračke ostaju broj jedan jer u igri podstiču interakciju između roditelja i djeteta, a interakcija je najvažnija za učenje, naročito jezika, koji nam kao sistem služi da u svojoj društvenoj zajednici saopštimo svoje misli, ideje i osjećanja i dobijemo odgovor. Pošto je glas jedan od najvažnijih elemenata za povezivanje sa bebom, nikada nije rano da počnete da joj pričate. Za početak, tako će znati da ste tu. Evo nekoliko smjernica pomoću koji ćete pružiti svojoj bebi dovoljno priče za „slušanje“ i zdrav kognitivni razvoj. 1. Stavite se u njihovu poziciju. Ako je beba na podu, lezite pored nje. Ako hodate, uzmite je u naručje da vidi ono što vi vidite. 2. Sklonite telefon. I tablet. Isključite kompjuter. I televizor. Sve ovo odvlači pažnju i vama i bebi. 3. Pričajte bebećim jezikom. Nemojte se stidjeti. Ti visoki, zvonki tonovi bebećeg govora su dobri za njih. Primamljivi su i mnogo je lakše privući bebinu pažnju. Ponavljajte za njima. Polako će i oni za vama. 4. Jedna od meni omiljenih igara sa bebom. Pričajte joj sve što radite. Nekome ćete zvučati kao ludak, ali svojoj bebi ne. Slušajući vas, beba povezuje zvuk (riječ) i predmet. 5. Izbjegavajte zamenice, one bebama ništa ne znače. Dakle, nikada: „Daj to mami“ nego: „Daj mami loptu.“ 6. Čitajte knjige. Pronađite knjigu koja interesuje vaše dijete i pričajte. Kroz knjige se gradi rječnik a djeca će biti izložena i riječima koje ne upotrebljavate u svakodnevnom govoru. 7. Razgovarajte. I sa malom bebom. Uvijek im odgovorite. I kada beba guče, odgovorite joj. I todleru koji izmišlja riječi. I starijem djetetu koje sklapa rečenice. 8. Djeca koja su počela da govore, često traže riječ. Budite stpljivi. Nemojte odgovarati umjesto djeteta. Dajte mu priliku da pronađe riječ koju je tražilo. 9. Ne postavljate pitanja na koja može da se odgovori sa da ili ne, klimanjem glave ili upiranjem prsta, jer tu se razgovor završava. Naprotiv, pokušajte da započnete ili nastavite razgovor pitanjem koje ćete započeti sa zašto i kako. Na taj način podstičete i proces razmišljanja koji će jednog dana donijeti rješavanje problema. Mi smo daleko od rješavanja problema, ali smo danas dobili jedanaestu riječ. Dooboo. (Dobro) – Mama Mara Izvor: babble.com./ Lilihipster
ponedjeljak, 13. studenoga 2017.
Home »
» Hajde, bebo, kaži….
Hajde, bebo, kaži….
By Udruženje TIM studenoga 13, 2017
Naša mlađa princeza ima 18 mjeseci. I fond od 10 riječi. Iako već odavno razumije sve, mi razumijemo nju, ne mogu da kažem da nisam nestrpljiva i čekam da nas konačno obraduje i prvom „rečenicom“. Znam da postoji još mnogo roditelja koji se brinu kada će njihovi mudri ćutolozi konačno imati neku primjedbu, kao u onom dobro poznatom vicu. Osnovni preduslov da djeca razumiju, progovore, a kasnije pišu i čitaju, jeste da što više slušaju jezik. Poznato je da se kod djece do treće godine razvije 85% mozga i da u tom periodu najviše i najbrže uče. To zna i industrija igračaka pa su poslednjih godina prodavnice preplavljene „edukativnim“ igračkama koje „govore“ i reklamiraju se kao proizvodi koji podstiču razvoj govora kod djece. Prema istraživanjima Univerziteta u Arizoni, iako se igračka reklamira kao edukativna, ne mora da znači da je to istina. Tokom istraživanja, roditeljima i djeci ponuđene su farma koja priča, mobilni za bebe, laptop za bebe, zatim tradicionalne igračke poput kocki i slagalica i, naravno, knjige. Posmatrajući dobijene rezultate, istraživači su zaključili da elektronske igračke daleko zaostaju za kockama i knjigama zbog toga što im nedostaje društvena komponenta. U “elektronskoj” igri se roditelj isključuje, prepuštajući igrački da „priča“ sa djetetom. Knjige i tradicionalne igračke ostaju broj jedan jer u igri podstiču interakciju između roditelja i djeteta, a interakcija je najvažnija za učenje, naročito jezika, koji nam kao sistem služi da u svojoj društvenoj zajednici saopštimo svoje misli, ideje i osjećanja i dobijemo odgovor. Pošto je glas jedan od najvažnijih elemenata za povezivanje sa bebom, nikada nije rano da počnete da joj pričate. Za početak, tako će znati da ste tu. Evo nekoliko smjernica pomoću koji ćete pružiti svojoj bebi dovoljno priče za „slušanje“ i zdrav kognitivni razvoj. 1. Stavite se u njihovu poziciju. Ako je beba na podu, lezite pored nje. Ako hodate, uzmite je u naručje da vidi ono što vi vidite. 2. Sklonite telefon. I tablet. Isključite kompjuter. I televizor. Sve ovo odvlači pažnju i vama i bebi. 3. Pričajte bebećim jezikom. Nemojte se stidjeti. Ti visoki, zvonki tonovi bebećeg govora su dobri za njih. Primamljivi su i mnogo je lakše privući bebinu pažnju. Ponavljajte za njima. Polako će i oni za vama. 4. Jedna od meni omiljenih igara sa bebom. Pričajte joj sve što radite. Nekome ćete zvučati kao ludak, ali svojoj bebi ne. Slušajući vas, beba povezuje zvuk (riječ) i predmet. 5. Izbjegavajte zamenice, one bebama ništa ne znače. Dakle, nikada: „Daj to mami“ nego: „Daj mami loptu.“ 6. Čitajte knjige. Pronađite knjigu koja interesuje vaše dijete i pričajte. Kroz knjige se gradi rječnik a djeca će biti izložena i riječima koje ne upotrebljavate u svakodnevnom govoru. 7. Razgovarajte. I sa malom bebom. Uvijek im odgovorite. I kada beba guče, odgovorite joj. I todleru koji izmišlja riječi. I starijem djetetu koje sklapa rečenice. 8. Djeca koja su počela da govore, često traže riječ. Budite stpljivi. Nemojte odgovarati umjesto djeteta. Dajte mu priliku da pronađe riječ koju je tražilo. 9. Ne postavljate pitanja na koja može da se odgovori sa da ili ne, klimanjem glave ili upiranjem prsta, jer tu se razgovor završava. Naprotiv, pokušajte da započnete ili nastavite razgovor pitanjem koje ćete započeti sa zašto i kako. Na taj način podstičete i proces razmišljanja koji će jednog dana donijeti rješavanje problema. Mi smo daleko od rješavanja problema, ali smo danas dobili jedanaestu riječ. Dooboo. (Dobro) – Mama Mara Izvor: babble.com./ Lilihipster
Related Posts:
Kako izabrati sportske aktivnosti za djecu?, na naša pitanja odgvarao Mirza Delibašić, profesor sporta i majstor karateaTrebaju li sva djeca biti uključena u sport? Naravno da trebaju... jedan od bitnih aspekata života je u zdravom tijelu, zdrav duh... (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({}); Kada je optimalno vrijeme… Read More
Kako roditelj može prepoznati da dijete muca? MUCANJE se najčešće javlja u dobi od 2 -5 godine Dijete koje muca ima problem u izgovoru na početku riječi I rečenice Najčešće je problem u ponavljanju dijela riječi dva ili više puta prije nego što nešto … Read More
POMOZITE DJETETU RAZVITI EMPATIJUEmpatija nije nešto o čemu djecu možemo izravno poučavati, već će ju ona usvajati kroz igru, komunikaciju, slušanje priča i oponašanje primjera iz okoline. Empatiju, ljubav i suosjećanje djeca vrlo rano usvajaju u obitelji. P… Read More
Kako je biti dijete? Svi znamo da je u današnje vrijeme roditeljima poprilično teško. Zapravo, teže im je nego ikad prije. Dok im je nekada u odgoju i brizi za mališane pomagala cijela svita rodbine, danas su prepušteni sami sebi. S tim da većin… Read More
Najbolji način za nadzor nad djecom na internetu! Šokantni podaci koji govore da čak 92 posto roditelja nikada ne provjerava što mu dijete radi na društvenim mrežama, nagnala nas je da vas upoznamo s aplikacijama za ‘praćenje’ vaših ‘mališana‘ Ovisnost o internetu na… Read More