Ako pokušavate da zatrudnite ili samo razmišljate o tome, nije prerano već danas početi s pripremama za zdravu trudnoću. Mjere zdravstvene zaštite koje se zovu prekoncepcijska zaštita služe upravo tome.
Prekoncepcijska zaštita je zaštita prije nego što se ostane u drugom stanju, a ona konkretno služi kako bi se na vrijeme prepoznala stanja koja bi mogla ugroziti trudnicu i budući plod. Ako se na vrijeme povede briga o određenim zdravstvenim problemima, rizici u trudnoći za majku i dijete se značajno smanjuju, a šanse za zdravu trudnoću i rođenje zdravog djeteta se povećavaju. Kada žena ostane u drugom stanju, pa sve do rođenja djeteta, dobijaće zaštitu koja se zove prenatalna zaštita, a nakon rođenja djeteta postnatalna zaštita.
Kroz dugi vremenski period praćenja trudnica u svijetu, postalo je jasno da se veliki broj problema u trudnoći određenim mjerama može spriječiti. Upravo to je cilj prekoncepcijske zaštite koja je individualna za svaku ženu, a generalno obuhvata se odnosi na:
– nadomještanje folne kiseline;
– vakcinisanje protiv rubeole;
– prepoznavanje i liječenje postojećih zdravstvenih stanja (dijabetes, smanjena funkcija štitne žlijezde – hipotireoza, HIV/AIDS, hepatitis B, fenilketonurija, hipertenzija, anemija, poremećaji prehrane);
– provjeru da li majka uzima neke lijekove (antiepileptici, lijekovi protiv zgrušavanja krvi ili neki lijekovi koji se koriste za liječenje akni);
– da li je to majčina prva trudnoća (da li je do sada bilo pobačaja ili nekih komplikacija u trudnoći);
– postoje li u porodici neke genetske nasljedne bolesti;
– navike majke (pušenje, alkohol, droge, indeks tjelesne mase).
Što žena može napraviti za zdravu trudnoću i rođenje zdravog djeteta?
Svaka žena, odnosno svaki par trebalo bi da stvori sopsteni reproduktivni životni plan. Žene koje žele da zatrudne, nakon osnovnog opšteg i ginekološkog pregleda i pretraga, trebaju da započnu sprovođenje intervencija za prekoncepcijsku zaštitu.
Svaka žena, odnosno svaki par trebalo bi da stvori sopstveni reproduktivni životni plan. Procjenjuje se da se 50% svih trudnoća dogodi neplanirano. Osim odgovornog ponašanja i planiranja, potrebno je svake godine ići na ginekološki pregled kako bi se na vrijeme dijagnostifikovala i liječila ginekološka stanja poput upala, mioma, hormonskih poremećaja i sl.
Prekoncepcijsko savjetovanje, koje se dobija na nivou primarne zdravstvene zaštite, omogućavae učinkovito smanjenje komplikacija trudnoće. S izabranim ginekologom jednom godišnje bi trebalo porazgovarati o reproduktivnom planu tj. da li žena planira da ostane u drugom stanju.
Žene koje ne žele da zatrudne trebaju da dobiju adekvatnu kontracepciju, a one koje žele, nakon osnovnog opšteg i ginekološkog pregleda i pretraga (krvni pritisak, papa-test, analiza krvi u urinu, krvna grupa, Rh faktor itd.) trebaju da započnui sprovođenjem intervencija za prekoncepcijsku zaštitu koje su obuhvaćene sljedećim preporukama:
Nadomještanje folne kiseline: Svaka žena, barem 3 mjeseca prije nego što ostane u drugom stanju, svaki dan treba da uzima 400 miligrama (ili 0.4 mg) folne kiseline. Uzimanje preparata koji sadrže folnu kiselinu za čak dvije trećine smanjuje rizik od nastanka defekata neuralne cijevi ploda (spina bifida). Neuralna cijev se razvija u najranijim danima trudnoće, kada žena još često ni nije svjesna da je trudna.
Vakcinisanje. Ako žena nije vakcinisana protiv rubeole, to svakako treba učiniti prije trudnoće. Savjet za vakcinaciju važi i za boginje ako ih žena do tada nije preboljela. Vakcinisanjem se smanjuje rizik od infekcije u trudnoći koja može biti opasna za plod. Od vakcine do pokušaja začeća mora proći najmanje tri mjeseca.
Kontrola dijabetesa: poboljšanje kontrole dijabetesa za tri puta smanjuje rizik od nastanka malformacija ploda.
Liječenje smanjene funkcije štitnne žlijezde (hipotireoze): potrebe za nadomještanjem hormona štitne žlijezde povećavaju se u trudnoći, a rano prepoznavanje problema i terapija omogućuju zdrav neurološki razvoj ploda.
Vakcinisanje protiv hepatitisa B: žene koje su pod povećanim rizikom zbog polnog kontakta ili kontakta s krvlju trebaju se vakcinisati protiv hepatitisa B.
Testiranje na hepatitis C i HIV: žene koje su pod povećanim rizikom trebaju se testirati na ove bolesti, koje ako se ne liječe mogu naškoditi plodu.
Brisevi na mikroorganizme Neisseria gonorrhoeae i Chlamydia trachomatis: eliminacijom ovih mikroorganizama prije trudnoće smanjuje se rizik vanmaternične trudnoće i neplodnosti kao i mentalne retardacije i sljepoće novorođenčeta. Ako su partneri ikada imali neku od polnih bolesti, o tome obavezno treba obavijestiti lijekara.
Kontrola majčinog fenilalanina kod žena koje boluju od fenikletonurije: povišeni nivo fenilalanina može uzrokovati retardaciju novođenčeta.
Prekid uzimanja lijekova protiv zgrušavanja krvi (oralni antikoagulansi): varfarin je povezan s povećanim rizikom od malformacija i krvarenjem u trudnoći. Ako je to moguće, žene u dogovoru sa svojim lijekarom trebalo bi da prekinu uzimanje varfarina prije trudnoće.
Kontrola terapije antiepilepticima: modifikacijom terapije lijekar treba da pokuša da umanji negativni učinak koji ova grupa lijekova može imati na plod.
Kontrola terapije lijekovima protiv akni iz grupe izoretinoina. Naime, ti su lijekovi povezani s malformacijama ploda i žena ne smije ostati u drugom stanju barem 6 mjeseci nakon što prestane da ih uzima.
Prestanak pušenja: pušenje majke povezano je s prijevremenim porođajem, nižom porođajnom težinom i drugim negativnim ishodima trudnoće. Prestanak pušenja treba podsticati jer oko 20% trudnica uspješno prestane da puši tokom trudnoće. Treba izbjegavati i pasivno pušenje.
Potpuni prestanak uzimanja alkohola: uzimanje alkohola u trudnoći povezano je s mentalnom retardacijom djeteta kao i fizičkim i psihičkim problemima u kasnijem razvoju.
Kontrola gojaznosti: idealna tjelesna težina majke prije trudnoće smanjuje rizik od nekih malformacija ploda, dijabetesa i hipertenzije u trudnoći, preranog porođaja i završetka trudnoće carskim rezom.
Uloga muškarca u prekoncepcijskoj zaštiti
Budući otac djeteta takođe ima veliku ulogu u prekoncepcijskoj zaštiti žene. Na prvom je mjestu pružanje podrške ženi u svakom aspektu pokušaja da ostane trudna. Osim toga, muškarci koji rade s hemikalijama ili toksinima trebaju da budu pažljivi da ne izlože ženu njihovim štetnim uticajima preko odjeće. Testiranjem na uzročnike polno prenosivih bolesti i liječenjem, smanjuje se rizik prenosa na partnerku.
Muškarci mogu poboljšati svoje reproduktivno zdravlje i povećati šansu za začećem tako što će prestati da puše, pravilno se hrane, ne izlažu testise visokim temperaturama i savjetuju se s lijekarom oko uzimanja lijekova
7 osnovnih stvari o kojima buduća majka treba da voditi računa:
Uzimajte 400 mikrograma folne kiseline na dan barem 3 mjeseca prije nego što zatrudnite.
Pravilno se hranite i dovedite tjelesnu težinu što bliže idealnoj. Bavite se redovnom fizičkom aktivnošću.
Ako prestajete da uzimate oralne kontraceptive, prije nego što pokušate ostati u drugom stanju, sačekajte da nakon uzimanja prođe nekoliko vaših normalnih ciklusa.
Prestanite da pušite i uzimate alkohol.
Ako trenutno bolujete od bilo koje bolesti, budite sigurni da je bolest pod dobrom kontrolom nadležnog lijekara i o tome obavijestite vašeg ginekologa. Neka od češćih stanja na koja se misli su: astma, dijabetes, pokvareni zubi ili neko drugo stomatološko stanje, gojaznost, depresija, epilepsija, urinarna infekcija. Budite sigurni da su sva vaša vakcinisanja uredno sprovedena.
Lijekara upozorite ako uzimate bilo koji lijek, uključujući i lijekove koji se kupuju bez recepta, biljne preparate ili vitamine.
Izbjegavajte izlaganje toksičnim supstancama, potencijalno infektivnom materijalu ili izvoru zračenja, kako kod kuće (agresivne hemikalije za čišćenje, otrovi, stolica mačaka ili glodara i sl.) tako i na poslu (hemikalije, otrovi, krvni derivati i sl.).
Izvor: Plivazdravlje
