U našem društvu prevladava stav da je dojenje ispunilo svu svoju vrijednost s godinom dana starosti djeteta za koji se kao opravdanje navodi slaba ili nikakva dobrobit dojenja za dijete, neprimjerenost dojenja u javnosti "tako velike djece", rizik od prevelike vezanosti djeteta za majku, te se mlijeko proglašava vodenastim, slabim i jednom riječju - bezvrijednim.
Dojenje nije lako i velika većina majki u dojenje je krenula bez ideje da će jednog dana dojiti 3-godišnjaka. Zapravo, većina je planirala prestati dojiti puno ranije.
Dijete ne možete prisiliti da doji samo zato jer vi to želite, a većina majki u jednom trenutku odluči da će potaknuti dijete da prestane dojiti. Neke majke doje dugo jer jednostavno žele odgovarati na dječje potrebe i pustiti da dijete samo odluči kad je dojenju kraj.
Odluka o tome koliko će majka dojiti naječešće je ovisna o okolini majke i djeteta. U okolinama gdje su stope dojenja vrlo niske, majke će osjećati pritisak da prestanu dojiti već nakon par mjeseci, dok će na drugim mjestima taj pritisak osjetiti nešto kasnije.
Iako neki ljudi to zamišljaju sasvim drugačije, produženo dojenje za dijete koje doji znači dva do tri podoja dnevno. Najčešće ujutro i pred spavanje, te ukoliko se ozlijedi, dojenje mu je utjeha. Iz razloga što je produženo dojenje rijetko, jako je rijetko i vidjeti ženu koja doji starije dijete u javnosti. Ako i doje, odluče to raditi unutar svoja četiri zida da bi izbjegle kritike.
Dojenje djeteta starijeg od godinu dana ima brojne, manje znane i u našoj javnosti nažalost posve podcijenjene prednosti:
S nutricionističkog aspekta
1. Majčino mlijeko je visokovrijedan izvor nutrijenata i zaštita od bolesti tijekom cijelog perioda dojenja bez obzira na dužinu njegovog trajanja. Prema nedavnom istraživanju, izdojeno mlijeko majke koja doji preko godinu dana ima značajno veći udio masnoća i energije od mlijeka majke koja doji tek nekoliko mjeseci.
2. U drugoj godini dojenja (12-23 mjeseca), količina od 448 ml majčinog mlijeka donosi djetetu:
- 29% od ukupnih potreba za energijom
- 43% od ukupnih potreba za proteinima
- 36% od ukupnih potreba za kalcijem
- 75% od ukupnih potreba za vitaminom A
- 76% od ukupnih potreba za folnom kiselinom
- 94% od ukupnih potreba za vitaminom B12
- 60% od ukupnih potreba za vitaminom C
3. Nije rijetkost da se dojenoj djeci starijoj od šest mjeseci preporučuje odvikavanje od dojenja u slučaju ako nisu dobro prihvatili dohranu i prema nekim procjenama jedu premalo "krute hrane". Ovakve preporuke nisu u skladu s rezultatima brojnih istraživanja prema kojima dojenje nema nikakve veze s raspoloženjem djeteta da prihvati novu vrstu hrane. U slučaju ako starije dojenče uporno odbija dohranu drugim vrstama hrane, majci se preporuča poboljšati kvalitetu svoje prehrane kako bi dijete putem njezinog mlijeka primilo sve one sastojke koje izbjegava nekonzumacijom određene namirnice.
S imunološkog aspekta
Dojenje igra važnu i ponekad nedovoljno cijenjenu ulogu u prevenciji i liječenju bolesti djece.
1. Američka akademija liječnika obiteljske medicine iznosi tvrdnju da djeca koja su prestala dojiti prije navršene druge godine života prosječno češće obolijevaju od različitih bolesti. Djeca dojena 16 do 30 mjeseci daleko rjeđe obolijevaju, a ako se i razbole, period liječenja traje kraće.
2. Majčino mlijeko sadrži obilje antitijela tijekom cijelog perioda laktacije. Neki od zaštitnih faktora u majčinom mlijeku čak se svojom koncentracijom povećavaju u drugoj godini dojenja i tijekom perioda prestanka dojenja.
3. Prema zaključcima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), povećanjem stope dojenja moglo bi se spriječiti i do 10 % smrtnosti djece mlađe od pet godina.
U sprječavanju pojave alergija
Mnoge studije su pokazale da je isključivo dojenje od najmanje šest mjeseci, kao i produženo dojenje, jedan od najučinkovitijih načina za sprječavanje pojave alergija i razvoja astme:
- što je beba kasnije izložena djelovanju potencijalnih alergena to je manja vjerojatnost da će razviti alergiju
- ubrzava se sazrijevanje zaštitnih slojeva u crijevnoj flori
- zaštitni sloj u crijevima sprječava djelovanje potencijalno alergenih molekula te djeluje protuupalno i smanjuje rizik od infekcija
Dojenje je topao i blizak način kojim majka može odgovoriti na različite potrebe svojeg malog djeteta. Ono, ne samo da okrjepljuje i zadovoljava potrebe za hranom i tekućinom, nego ono znači sigurnost, utočište i ima učinak utjehe. Dojenje učinkovito ublažuje frustracije, bolove uzrokovane malim nezgodama koje prate prve korake. Pravodoban odgovor na djetetove potrebe kroz dojenje je ujedno i najbolji put k razvoju djetetove samostalnosti.
Svako dijete ima svoj razvojni put i u različito je vrijeme spremno prestati doživljavati dojku kao utjehu i utočište. Djeca koja se osamostaljuju onda kada su sama za to spremna pokazuju daleko više samopouzdanja nego djeca kojoj je učenje samostalnosti nametnuto onda kada tome još nisu bila psihički dorasla.Napokon, produženo dojenje je normalno i poželjno
Američka pedijatrijska akademija savjetuje "dojenje najmanje tijekom prve godine života, a po mogućnosti i dalje tako dugo dok to majka i njezino dijete žele. Ne postoji gornja granica trajanja dojenja te nema dokaza o štetnosti produljenog dojenja do treće godine života ili dulje na psihološke ili razvojne procese djeteta."
Američka akademija liječnika obiteljske medicine također preporučuje da "dojenje treba nastaviti nakon navršene prve godine života djeteta zbog značajnih prednosti koje ono donosi i majci i djetetu."
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) ističe važnost dojenja barem do druge godine života, a kasnije po želji majke i djeteta.
Znanstveno istraživanje koje je provela Katherine A. Dettwyler, PhD, pokazuje da je očekivano trajanje dojenja kod ljudske vrste dvije i pol do sedam godina.
