Često je čitanje najdraža aktivnost u kojoj sudjeluje roditelj i dijete jer se ono koristi tokom cijelog života, pa je samim tim roditelju u toj ulozi jednostavno.
No i pored toga, čitanje razvija djetetove predčitačke vještine koje su iznimno važne za lakše usvajanja vještina čitanja, a čiji pak nedostatak može rezultirati lošim čitanjem čak i u odrasloj dobi.
Osim istaknute važnosti za razvoj čitačkih vještina, svakodnevno čitanje djetetu razvija ljubav prema čitanju koje onda postaje njegova svakodnevna potreba.
⇒ Igrom do čitanja
Kako bismo to osigurali, važno je da pratimo djetetove razvojne mogućnosti, te kroz čitanje primjerenih sadržaja potičemo razvoj upravno onih sposobnosti primjerenih određenoj dobi. Atmosfera čitanja priča treba biti ugodna i topla. Važno je da je opuštena jer će dijete, vidjevši da je roditelj napet ili u žurbi, vrlo brzo izgubiti zanimanje za tu vrstu aktivnosti. Idealno je od čitanja napraviti mali ritual koji će se ponavljati iz dana u dan. Primjerice, idealno je provesti dvadesetak minuta prije spavanja čitajući s djetetom priču. Uspostavljanjem stalnog ritma i mjesta čitanja djetetu pružamo osjećaj sigurnosti i nekog našeg zajedničkog običaja.
KAKO ČITATI DJETETU?
Iako možemo čitati tako da samo prenosimo sadržaj knjige, valja imati na umu da je puno učinkovitije čitati zajedno s djetetom. Uključivanjem djeteta dajemo mu aktivnu ulogu, za razliku od pasivne uloge slušača.
Mala djeca uglavnom imenuju slike koje u slikovnici vide te komentiraju ono što su čula. Postupno, razvojem govora postaju sposobni prepričati sadržaj. Korisno je djetetu postavljati pitanja čije odgovore uvijek nastojimo obogatiti uz obvezno ohrabrenje onoga što smo od djeteta čuli.
Prilikom postavljanja pitanja potrebno je voditi računa o tome da izbjegavamo pitanja koja traže odgovor da ili ne i odabiremo ona koja će potaknuti dijete da opisuje. Ako ga pitamo „Što vidiš na slici?“, odgovor uvijek možemo proširiti. Ako je odgovor „Auto“, dopunimo ga nekim od pridjeva (crveni, veliki, ...) te nastavimo s pitanjima „Kamo ide?“, „Koga prevozi?“ i slično. Kvalitetne dječje slikovnice imaju bogatstvo koje nadilazi sami tekst koji je napisan, te to bogatstvo uvijek valja iskoristiti.
Uvijek je važno ohrabriti dijete ponavljajući njegov odgovor, reći mu „Dobro si to primijetio, uočio...“ te biti model, odnosno uzor dobra odgovora. Ako primijetimo da dijete usmjerava pozornost samo na jedan dio slike, valja ga u tome podržati i poštovati da je nešto probudilo njegovo zanimanje te iskoristiti priliku za dodatno proširenje razgovora. Na taj način pokazujemo da primjećujemo i uvažavamo ono što ga je zbog nečega privuklo.
KOJE SLIKOVNICE ODABRATI?
Danas slikovnice možemo nabaviti gotovo u svim trgovinama, bez obzira na njihov primarni asortiman (benzinske pumpe, kiosci), što s jedne strane čini slikovnice dostupnijima, ali ne nužno i kvalitetnima. Preporuka je nabavljati slikovnice od dječjih pisaca te izbjegavati one koje nemaju navedenog autora.
Ako je knjigu potpisao dječji pisac, a ilustracije slikar, možemo biti sigurni da je riječ o sadržaju koji je primjeren dječjoj dobi i koji sa sobom nosi zdravu poruku. Također, važno je prilikom odabira obratiti pozornost na one slikovnice koje su primjerene djetetovoj dobi, pa ćemo tako djeci mlađoj od tri godine odabrati one sa slikama velikih, jasnih oblika i osnovnih tonova boje.
Knjigice za bebe bi trebale imati jednostavne, ponavljajuće tekstove i jednostavne, “čiste” crteže. Tijekom prvih nekoliko mjeseci života, vaša beba zapravo samo voli čuti vaš glas, pa možete čitati i kolumnu iz Privrednog vjesnika, no ipak je bolje da to budu ritmične brojalice s ponavljajućim rimama. Kako joj se razvija vid, beba će s vremenom pokazivati više interesa prema crtežima, pa birajte slikovnice koje imaju velike crteže na jednobojnim podlogama.
Knjigice s ogledalima i različitim materijalima (šuštavim, mekanim, hrapavim i sl.) također su dobar izbor za djecu koja već samostalno znaju okretati stranice i baratati knjigom. Njima će zanimljive biti i knjigice unutar kojih iskoče ili se izboče i formiraju neki izrezani dijelovi, knjigice s dodanim muzičkim efektima te one koje se sastavljaju i rastavljaju
Bebe također vole albume s fotografjama ljudi koje poznaju i vole, pa i obiteljska uspomena može poslužiti kao sredstvo zabave i stimulacije.
Za starije predškolsko dijete biramo one koje su bogatije sadržajem u tekstualnom smislu, ali i bogatije slikama jer je u toj dobi djetetu važno ponuditi više sadržaja koji će zaokupiti njegovu pozornost i potaknuti ga da opisuje. Ako i dalje nismo sigurni što je najprimjerenije za određenu dob, preporučujemo posjet dječjim odjelima u knjižnicama. Ondje se nalaze knjige provjerene kvalitete, ali i stručno osoblje koje može pomoći u roditeljskim dvojbama. Posjet knjižnici ima i druge dobrobiti. Dijete će u ugodnoj i mirnoj atmosferi moći samo odabrati knjigu koja ga zanima te u dogovoru s roditeljima istu i posuditi, čuvati je, i kada ju pročita, vratiti kako bi ju drugo dijete moglo koristiti.
O BAJKAMA
Roditelji su često zabrinuti zbog okrutnosti sadržaja u pojedinim poznatim bajkama i pitaju se je li taj sadržaj primjeren odnosno treba li ga korigirati prilikom čitanja. Valja znati da dijete ima snažnu potrebu za ispunjenjem pravde. Bajke u kojima dobro pobjeđuje zlo, gdje zle junake sustiže pravda, zadovoljava tu potrebu. Nadalje, djeca predškolske dobi još uvijek nisu sposobna u potpunosti zamišljati sadržaj koji čuju, pa samim time ne shvaćaju okrutnost pročitanog sadržaja kao odrasli. Upravo da bi se zadovoljila djetetova potreba za ispunjenjem pravde, bajke su korisne za predškolsku dob jer razvijaju sigurnost zbog osjećaja da mogu vladati situacijom i onim snagama kojima ne mogu ovladavati u stvarnosti.
No, ako primijetimo da sadržaj u djetetu izaziva strah, vjerojatno je dijete počelo ranije razvijati sposobnost zamišljanja situacije, pa se u tom trenutku preporučuje odabrati manje strašan sadržaj. Ipak, potrebno je i nadasve vrijedno stalno isticati pobjedu dobra nad zlom, kao i zajedničku sposobnost djeteta i roditelja da u tome uspiju.
Zašto čitati bebi?
Čitanje naglas bebu će…
– naučiti ponešto o komunikaciji općenito
– upoznati je s konceptom priče, brojki, slova, boja i oblika na zabavan način
– izgraditi sposobnost slušanja, pamćenja i govora
– dati bebi informacije o svijetu koji je okružuje
Vjerovali ili ne, do trenutka kada bebe proslave 1. rođendan, kroz čitanje priča naučit će sve osnovne govorne obrasce koji su im potrebni pri učenju materinjeg jezika. Što im više priča pročitamo naglas, većem će broju riječi dijete biti izloženo te će ih brže i bolje samo početi koristiti. Slušanje riječi i rečenica gradi mrežu riječi u bebinu mozgu. Dokazano je da djeca starosti 2 godine znaju više riječi ukoliko im se čitalo od prvog dana, nego njihovi vršnjaci koji nisu imali prilike slušati dječje priče. Isto tako, djeca kojima se čita kontinuirano do predškolske dobi, lakše uče čitati i pisati.
Kako beba čuje i doživljava priču?
Kada naglas čitate bebi priču, ona čuje mnoge nove izraze, osjeti vaše emocije i ekspresiju, što kod bebe potiče emocionalni razvoj i društvenost. Čitanje također poziva bebu da gleda, pokazuje prstićem, dira i odgovara na vaša pitanja, a sve to zajedno je odlična stimulacija socijalnog razvoja i mentalnih vještina. Beba će također pokušati oponašati zvukove koje čuje, prepoznavati crteže koje joj pokazujete i učiti riječi.
No možda najvažniji razlog zbog kojeg bebama treba čitati naglas, je uspostavljanje veze između onog što beba najviše voli – vas i knjiga. Na taj način pokazujete bebi da je čitanje aktivnost koja je važna i kojoj treba posvetiti vrijeme i pažnju.
Različita dob traži različite priče
Sasvim malene bebice neće znati što crteži u nekoj slikovnici znače, ali mogu se na njih fokusirati. Osobito će im zanimljiva biti lica, jarke boje i kontrasti.
Između 4. i 6. mjeseca, beba će početi pokazivati više interesa za crteže i ilustracije u slikovnicama. Već će sama moći uhvatiti i držati manje knjigice, stavljat će ih u usta i opipavati ručicama. U toj dobi, odaberite čvrste vinilne ili platnene knjigice s jarkim bojama i rimovanim tekstom koji se ponavlja.
Između 6. i 12. mjeseca, djeca počinju shvaćati da crteži predstavljaju predmete iz okoline i već će razviti određeni ukus te birati omiljene prizore, crteže, stranice ili čak i čitave priče. Beba će reagirati dok joj čitate, uzimati knjigicu i pokušavati nešto i sama reći. Do prvog rođendana već će naučiti okretati samostalno stranice i ponavljati zvukove za vama.
Kada i kako čitati?
Čitanje naglas ne zahtijeva neke posebne vještine ili opremu, već samo vas, vašu bebu i nekoliko knjigica s jednostavnim pričama. Čitajte naglas nekoliko minuta, ali češće. Ne brinite ako ne uspijete završiti cijelu knjigicu, već se fokusirajte na one stranice i dijelove priče koje vaša beba voli i na koje najbolje reagira.
Odredite dio dana kada ćete čitati i pokušajte čitati svaki dan. Možda najidealniji dio dana je upravo vrijeme prije spavanja. Čitanje će, uz maženje i pričanje, postati rutina koja smiruje bebu i na neki joj način signalizira i navikava je da je došlo vrijeme za spavanje.
Ukoliko se odlučite na čitanje tijekom dana, pripazite da beba bude sita, suha i naspavana. Uvijek imajte omiljenu slikovnicu sa sobom kada ste prisiljeni s bebom čekati (npr. kod pedijatra ili u parku).
Još neki savjeti…
– Mazite bebu kad joj čitate kako bi se osjećala sigurna i povezana s vama
– Čitajte s određenim ekspresijama, mijenjajte glas, oponašajte zvukove iz prirode, stišavajte i pojačavajte glas, koristite različite glasove za različite likove u priči
– Ne morate točno slijediti tekst priče. Ponekad stanite i pitajte bebu, primjerice, “gdje je žuta maca? kako je lijepa i umiljata ova maca…”
– Pjevušite rime, oponašajte životinje, učinite čitanje zabavnim
– Bebe obožavaju i uče iz ponavljanja, pa ne brinite ako ćete čitati jednu te istu knjigicu iznova i iznova. Svaki puta ponovite zvukove i riječi na isti način kao što ste to učinili prethodnih dvijesto puta
– Kada beba poraste, dozvolite joj da hvata knjigicu, da je drži i da je stavlja u usta (ako je čista). Na taj način bebe pokušavaju saznati što su knjige, kakve su na opip i kakvog su okusa tj. jesu li za jelo.
I na kraju, potaknuli bismo roditelje da pored priča djeci čitaju i pjesmice. Za fonološko osvješćivanje važno je poticati dijete da sluša, uočava i pamti rimu. Čitajući pjesmice valja poticati dijete da pamti rimu, predviđa ju, pa i samo kreira. Vjerujemo da će ti zajednički trenuci biti obilježeni mnoštvom zabave i smijeha, a znamo da se kroz igru i zabavu najlakše i najbolje uči!
