Boja očiju kod bebe

Boja očiju je nasljedna i zavisi od boje očiju roditelja i baka i djedova. Bebe bijele rase najčešće se rađaju plavih ili sivih očiju, a bebe ostalih rasa gotovo uvijek već pri rođenju imaju tamne oči.

Boja očiju i kose je među najvidljivijim primjerima prenošenja nasljednih osobina.

Važan faktor koji utiče na boju očiju jest melanin – pigment koji određuje boju naše kože, kose i očiju i koji reaguje na sunčevu svjetlost. Zbog njega tamni boja kože, a može uticati i na promjenu boje očiju kod beba.

Ljudi koji ne proizvode mnogo ovog pigmenta imaju plave ili sive oči, oni koji ga proizvode nešto više – zelene, dok oni koji ga proizvode najviše imaju smeđe oči.

Koje boje su bebine oči??

Najčešće su u pravu oni koji tvrde da će beba imati plave oči. Većina djece prvi put na svijet pogleda upravo nebeskoplavim okicama, a individualnu boju oči poprime nešto kasnije.

Nakon rođenja, beba proizvodi malo melanina bez obzira na genetiku, pa zato većina ima plavo-sive oči. Kako beba bude izložena svjetlosti, raste i proizvodnja melanina pa će se boja očiju početi mijenjati u konačnu, i to obično negdje nakon šestog mjeseca života.

Boja očiju može se, iako nešto rjeđe, mijenjati i kasnije, do treće godine, ali su te promjene mnogo manje i uvijek od svjetlije boje prema tamnijoj, dakle, smeđe oči neće opet postati plave. Kod malog broja ljudi boja očiju se nastavlja mijenjati i u odrasloj dobi.

Ustaljeno je mišljenje da boja bebinih očiju direktno zavisi od dojenja, da će se konačno formirati tek kada mališan pređe na čvrstu hranu. Dječji ljekari smatraju da je to jednostavno čista vremenska podudarnost. 

Djeca mogu imati potpuno različitu boju očiju od svojih roditelja. Ali, ako oba roditelja imaju smeđe oči, najverojatnije je da će njihova djeca takođe imati smeđe oči. Tamnije boje dominiraju, pa smeđa boja nastoji izgurati zelenu, a zelena nastoji izgurati plavu. Međutim, smeđe / plavi roditeljski mix ne proizvodi automatski smeđeoko dijete.

✽ Zelena boja očiju je relativno rijetka. Ona predstavlja poludominantu i njeno ponašanje je najmanje predvidljivo. U kombinaciji sa svijetlim očima ona ponekad može rezultirati tamnim okicama kod mališana.
✽ Još rjeđe se rađaju djeca sa očima različite boje. Različita boja dužice lijevog i desnog oka se sreće kad se sudare dvije jednako jake dominante roditelja.

 

Koju boju očiju će imati vaše dijete?

• Daleko je veća vjerovatnoća da će dvoje smeđeokih roditelja imati plavooko dijete nego da će dvoje plavookih roditelja imati dijete smeđih očiju. To je zbog toga jer se manje dominantna plavooka crta može prenijeti preko dvoje smeđeokih ljudi dok se geni za svjetlije boje ne poklope, vjerovatno mnogo generacija kasnije.
• Dvoje plavookih roditelja, s druge strane, će mnogo manje vjerovatno imati djece s tamnijim bojama očiju. Zbog toga što su tamnije oči uopšte mnogo dominantnije kao genetska osobina, kada bi bila prisutna, obično bi se najpre prikazala kod roditelja, koji onda ne bi bio plavook.

Još od davnih vremena ljudi pridaju boji očiju veliki značaj ocjenjujući njen uticaj na okolinu. Novije teorije, potkrepljene psihološkim istraživanjima, povezuju boju očiju s crtama karaktera. Tako su sivooki ljudi skloni odlučnosti i usmjereni su ka cilju; smeđooki se odlikuju izdržljivošću i umjećem da nađu izlaz iz kriznih situacija; zelenooki su stabilni i trpeljivi; plavooki su komunikativni ljudi, stvaralačke prirode.

Ali, ako se odbaci nauka i jednostavno se zagledamo u oči mališana, nije ni važno koje su boje. Važno je da blistaju od sreće!