Jedna od prvih briga novopečenih roditelja su bebini kukovi i da
li su pravilno razvijeni, jer su oni najznačajniji za funkciju hoda. Dr Gordana
Timić, specijalista pedijatrije odgovara na najčešća pitanja vezana za razvoj i
probleme sa dječijim kukovima.
PRVI ULTRAZVUK KUKOVA KOD BEBA
KADA POSTOJI PROBLEM SA KUKOVIMA
Ukoliko se prilikom kliničkog ili ultrazvučnog pregleda
ustanovi da ima odstupanja od normale, dalje praćenje i terapija se prepušta
dječijem ortopedu.
KAKO SE VJEŽBAJU BEBINI KUKOVI?
Preporučene vježbe za normalni razvoj kukova su
abdukcione vežbe, odnosno kad uz savijene nogice u koljenima polako otvaramo
kukove, koliko nam beba dozvoli, zatim ispravljamo nogice. Sa vježbama se
počinje od rođenja, a prestaje kad su kukovi definitivno zreli, kad se pojavi i
jezgro okoštavanja.
NERAZVIJENI KUKOVI STVARAJU PROBLEME U ŽIVOTU
Ukoliko se na vrijeme ne primjeti razvojni poremećaj
kuka, djeca kasnije imaju problema sa hodom - patkasti hod, sa geganjem,
stradaju glavice butne kosti i sama karlica. Onda se problem može riješiti samo
operativnim putem.
“Nezreli”
ili u potpunosti ne razvijeni kukovi javljaju se kod manjeg broja djece, ali
nisu ni potpuna nepoznanica u svakodnevici novih roditelja. Uglavnom je riječ o
tzv. obliku blaže nezrelosti, dok je u težim slučajevima riječ o displaziji
kukova.
Displazija
kukova kod
djece zdravstveni je problem s kojim se pojedina djeca rode ili se javlja u
tijeku prve godine života bebe. Problem se može javiti na jednom ili na oba
kuka. Displazija se javlja kod oko 5 – 20 % novorođene djece.
ULTRAZVUK KUKOVA
Displaziju kukova ili
pak samo nezrelost kod beba važno je uočiti na vrijeme i stoga je od iznimne
važnosti obaviti pregled kukova novorođenčeta u ranoj dobi,
najkasnije do 3 mjeseca starosti, kako bi se po potrebi, na vrijeme
krenulo s terapijom. U slučaju ne liječenja, može doći do trajnih problema s
kukovima. Na ultrazvuku kukova utvrđuje se njihova “zrelost”. Kukovi se kao i
ostatak tijela, razvijaju tijekom trudnoće i života bebe u maternici, a
nastavljaju pokretima nogu bebe nakon rođenja. Svakim pokretom nogu, beba
produbljuje čašicu kuka. Kod djece koja se rode s djelomično “zrelim” kukovima,
oni pokretima nogu i laganim vježbanjem vrlo lako postaju “zrelijima” u prva 3
mjeseca života. Važno je znati da se kukovi razvijaju do 18. mjeseca života, pa se kod većine djece koja su rođena s
“nezrelim” kukovima isprave vježbama ili jednostavno, s rastom, te nisu
potrebni nikakvi veći zahvati.
Pregled kukova provodi
se ultrazvučno,
postavljanjem bebe u bočni položaj, prvo jednog, a zatim i drugog kukiča. Pregled
nije bolan, osim što je za većinu bebu u tako maloj dobi neugodan zbog
nepoznate okoline i samog načina izvedbe.
LIJEČENJE
Kao što je već spomenuto
kod laganijih oblika nezrelih kukova, osim vježbica i prirodnog razvoja
djeteta, veće intervencije nisu potrebne. Ako je riječ o težem obliku, odnosno
displaziji kukova, bebama se preporučuje nošenje remenčića odnosno
tzv. Pavlikova aparatića. Brojni roditelji se preplaše na samu
pomisao nošenja spomenutog remenja, no za strahom zaista nema potrebe.
Remenčići se nose kako bi se djetetu kasnije omogućio kasniji normalan razvoj i
kretanje i za bebu nisu bolni niti joj stvaraju neugodu. Uloga
Pavlikovih remenčića je držati bebine noge u raširenom položaju kako bi glava
bedrene kosti jednostavnije “sjela” na svoje mjesto, odnosno u čašicu kuka.
Već nakon nekoliko mjeseci njihova nošenja, kod većine beba dolazi do
poboljšanja i uglavnom nemaju nikakvih daljnjih problema s razvojem kukova.
ŠIROKO POVIJANJE – DA ILI NE?
Najnovije preporuke su da se široki povoj ne koristi
kod beba. Ukoliko se utvrdi razvojni poremećaj kuka, o daljem tretmanu odlučuje
dječji ortoped. Međutim, kod nas se navike teško mijenjaju, tako da majke i
pored preporuke da se ne stvalja široki povoj, uporno ga koriste.
ŠIROKI
POVOJ- ZA!
Doktori širom Amerike, Velike
Britanije i drugih evropskih zemalja, zalažu se da se široki povoj izbaci iz
upotrebe. Jedinstven stav naših stručnjaka po ovom pitanju ne postoji.
Jedna grupa ljekara zalaže se za
širok povoj bez obzira na ultrazvučni nalaz, do šestog mjeseca. Ova grupa ljekara
smatra da ne postoji razlog da se široki povoj izbaci jer je do sada kod
nas dalo dobre rezultate u prevenciji razvojnih poremećaja zgloba kuka.
Postoje podaci da je široko
povijanje od kada je uvedeno kod nas (osamdesetih godina prošlog veka) doprinjelo
većem procentu izlječenja kukova neoperativnim putem.
ŠIROKI POVOJ- PROTIV!
Sa druge strane imamo mišljenje
da nema potrebe za širokim povojem ako
na rođenju nije potvrđena nestabilnost bebinog kuka.
Već deset dana nakon rođenja,
kada prođe dejstvo majčinih hormona na bebu, ljekar specijalista može posebnim
testovima da utvrdi da li je bebin kuk nestabilan odnosno da li ispada iz
ležišta.
Ukoliko se primjeti ovaj
poremećaj u prvim danima treba primjeniti široki povoj i primjenjivati ga do drugog mjeseca kada se radi ultrazvuk kukova koji će
utvrditi pravo stanje zgloba kuka.
Kod širokog povijanja glava butne
kosti (femura) bolje ulazi u čašicu karlične kosti, takozvani acetabulum, više
je dubi. Glava butne kosti bolje naleže na udubljenje u karličnoj kosti i sam
zglob biva stabilniji.
Kod djevojčica je ovo naročito
bitno, pošto i minimalni poremećaji u razvoju kuka mogu kasnije tokom života,
usljed dodatnih opterećenja kakvo donosi trudnoća, da prerastu na primjer, u
koksartrozu kuka.
Prije uvođenja širokog povoja
primejnjivalo se takozvano „kifla“ povijanje koje je podrazumijevalo povijanje
bebe sa ispruženim nogicama i ručicama uz telo. Ovo definitivno nije bilo dobro
povijanje i sa njegovim ukidanjem broj razvojnih poremećaja kukova značajno je
smanjen.
U vezi s tim, neki ortopedi ističu da:…Jedino je u
prvih 15 dana poslije rođenja, široko povijanje ima smisla da se bebe ne bi
povijale sa ispruženim nogama (kifla povijanje) kao nekada, jer to nije dobro za
njihov razvoj….
