Već nakon desetak dana po rođenju uočava se inicijalna kontrola glave uz kontrakciju mišića prednje strane vrata. U tom periodu beba nije sposobna u potpunosti kontrolisati glavu prilikom povlačenja za ručice (taj pregled obavlja doktor) u položaj sijeda. Krajem prvog mjeseca glavica je u liniji trupa. Na kraju trećeg mjeseca mora biti potpuna kontrola glave pri čemu prilikom povlačenja za ručice prednjači glava.
Koja su najčešća odstupanja u motorici kod beba? Kada znati da se treba obratiti doktoru?
Zavisno od uzroka i dobi djeteta, različite su i manifestacije odstupanja u motorici.
Fizijatru se potrebno obratiti ukoliko se primijeti:
- neprirodno mirna beba (spontana motorika veoma oskudna);
- kruta beba;
- mlitava beba;
- asimetrija u pokretima jedne u odnosu na drugu stranu tijela;
- nagnutost glavice na jednu stranu;
- nemogucnost praćenja pogledom lika ispred sebe vec u prvom mjesecu života;
- u polozaju na trbuhu ukoliko ne oslobadja disajne puteve, ne izvuce rucčce i ne okreće glavu desno lijevo na kraju prvog mjeseca;
- stisnute šake nakon desetog dana života;
- palac u šaci je loš prognosticki znak;
- ukoliko ne realizira hvat u srednjoj liniji u dobi od 2 i po mjeseca;
- ukoliko nema kontrole glave vec od kraja prvog mjeseca;
- ako se ne okreće sa ledja na trbuh i obratno u dobi od 4 i po mjeseca;
- ako u petom mjesecu nema formiranu prednju odbrambenu reakciju u pasivnom sjedu;
- ako ne moze kontrolisati pasivni sjed u dobi od 6 mjeseci;
- ako nema oslonac na ispružene ruke u dobi izmedju petog i šestog mjeseca; itd.
Šta beba treba da zna sa mjesec?
Beba treba da prati pogledom u prvih mjesec dana, da reaguje na zvučnu stimulaciju, da reaguje prilikom stimulacije ugla usana - refleks traženja, nakon 10og dana potpuno otvara šake, palac ne treba da je u šaci, nestabilna je u položaju na leđima i ima specifičnu spontanu aktivnost.
Da li je u toku motornog razvoja djeteta potrebno koristiti različita pomagala?
Motorni razvoj djeteta treba da protiče prolazeći fazu po fazu bez bilo kakvih pomagala.
Najčešće se postavlja pitanje korištenja hodalice. Ni kod zdravog ni kod djeteta koje ima poteškoće sa motorikom ne preporučuje se korištenje hodalica, čak štaviše mogu imati štetne efekte koji se ogledaju u razvijanju hoda na prstima, lošem uticaju na razvoj kukova djeteta, skraćenja Achilovih tetiva, što u konačnici rezultira vrlo nestabilnim nefiziološkim hodom.
Kada možemo posumnjati na parezu plexus brachialis/oštećenje inervacije ruke?
Oštećenje inervacije ruke obično se dešava tokom prirodnog poroda kod beba sa većom tjelesnom težinom. Klinički se evidentira oskudna spontana motorika ili potpuno nedostaje zavisno od toga koliko je ostećenje. Ukoliko uz oštećenje nervnog spleta postoji fraktura ključne kosti, neophodna je imobilizacija u trajanju od 3 sedmice a ako nema frakture, onda je imobilizacija 2 sedmice. Nakon toga neophodno je odmah započeti sa vježbama koje indicira dječiji fizijatar.
Kada možemo posumnjati na torticolis/krivi vrat kod novorodjenčeta?
Krivi vrat izazvan ostećenjem mišića vrata evidentira se izmedju druge i treće sedmice po rođenju. Roditelj primijeti zadebljanje na određenom mišiću vrata koje moze biti različite veličine zavisno od toga koliko je oštećen mišić. Ukoliko se adekvatno ne pristupi tretmanu, posljedice su ograničene kretnje glavom, asimetrija lica, iskrivljenost vratne kičme, itd.
Torticolis može biti i druge etiologije (neurološki - u sklopu neurološkog oštećenja djeteta koje vodi motornom deficitu) te je neophodno započeti habilitacioni tretman što ranije kako bi korekcija bila što uspješnija.
Djetetu treba dozvoliti spontani motorni razvoj ukoliko nema evidentiranih odstupanja. Ukoliko se u dogledno vrijeme (najkasnije do osmog mjeseca) samostalno ne posjedne, potrebno je konsultovati djecijeg fizijatra za savjet.
Kriva peta je najčešće posljedica tzv. eqinusa ili equinovarusa stopala sto se tretira odmah po rodjenju adekvatnim vjezbama. Procjena da li djetetu treba uložak ili cipela moze se izvršiti samo nakon pregleda djecijeg fizijatra.
Da li djeci trebaju anatomski ulošci u cipelicama, kakvu obuću preporucujete za prve cipelice?
Kod prohodavanja djeteta potrebno je da dijete ima adekvatnu obuću koja podrazumijeva cipelicu sa anatomskim uloškom. Bilo bi poželjno da djeca do tri godine nose cipelice sa anatomskim uloškom, a istovremeno da se koriste travnate i šljunkovite površine za hod bosom nogom.
Kada se treba obratiti za stručnu pomoc ako dijete ne hoda, do kada se nehodanje toleriše?
Spontana vertikalizacija djeteta počinje u dobi od 9 mjeseci. Fiziološko prohodavanje je u periodu od 12 do 14 mjeseci. Ukoliko se dijete nije podiglo na noge do devetog mjeseca neophodno je javiti se na pregled fizijatru jer onda nemamo ni fiziološkog prohodavanja.
Kad bebe trebaju da se oslanjaju na nogice?
Prva spontana vertikalizacija dešava se sa navrsenih 8 mjeseci. Ne preporučuje se pasivno oslanjati dijete na noge prije samostalne vertikalizacije.
Kada bebu treba postavljati potrbuške i koliko često ?
Već u dobi od napunjenih mjesec dana beba se može postavljati u položaj na trbuhu. U toku dana dovoljno je dva do tri puta postaviti dijete na trbuh u trajanju od 5 do 10 minuta pri čemu se može vidjeti da li dijete tolerise taj polozaj.
Od koliko god se preporucuje nošenje uložaka?
Zavisno od stepena ravnog stopala, ortopedski ulošci se mogu koristiti od treće godine života jer tada nestaju masni jastučici na tabanu pa se i dijagnoza ravnog stopala može postaviti.
Beba treba da prati pogledom u prvih mjesec dana, da reaguje na zvučnu stimulaciju, da reaguje prilikom stimulacije ugla usana - refleks traženja, nakon 10og dana potpuno otvara šake, palac ne treba da je u šaci, nestabilna je u položaju na leđima i ima specifičnu spontanu aktivnost.
Da li je u toku motornog razvoja djeteta potrebno koristiti različita pomagala?
Motorni razvoj djeteta treba da protiče prolazeći fazu po fazu bez bilo kakvih pomagala.
Najčešće se postavlja pitanje korištenja hodalice. Ni kod zdravog ni kod djeteta koje ima poteškoće sa motorikom ne preporučuje se korištenje hodalica, čak štaviše mogu imati štetne efekte koji se ogledaju u razvijanju hoda na prstima, lošem uticaju na razvoj kukova djeteta, skraćenja Achilovih tetiva, što u konačnici rezultira vrlo nestabilnim nefiziološkim hodom.
Kada možemo posumnjati na parezu plexus brachialis/oštećenje inervacije ruke?
Oštećenje inervacije ruke obično se dešava tokom prirodnog poroda kod beba sa većom tjelesnom težinom. Klinički se evidentira oskudna spontana motorika ili potpuno nedostaje zavisno od toga koliko je ostećenje. Ukoliko uz oštećenje nervnog spleta postoji fraktura ključne kosti, neophodna je imobilizacija u trajanju od 3 sedmice a ako nema frakture, onda je imobilizacija 2 sedmice. Nakon toga neophodno je odmah započeti sa vježbama koje indicira dječiji fizijatar.
Kada možemo posumnjati na torticolis/krivi vrat kod novorodjenčeta?
Krivi vrat izazvan ostećenjem mišića vrata evidentira se izmedju druge i treće sedmice po rođenju. Roditelj primijeti zadebljanje na određenom mišiću vrata koje moze biti različite veličine zavisno od toga koliko je oštećen mišić. Ukoliko se adekvatno ne pristupi tretmanu, posljedice su ograničene kretnje glavom, asimetrija lica, iskrivljenost vratne kičme, itd.
Torticolis može biti i druge etiologije (neurološki - u sklopu neurološkog oštećenja djeteta koje vodi motornom deficitu) te je neophodno započeti habilitacioni tretman što ranije kako bi korekcija bila što uspješnija.
Djetetu treba dozvoliti spontani motorni razvoj ukoliko nema evidentiranih odstupanja. Ukoliko se u dogledno vrijeme (najkasnije do osmog mjeseca) samostalno ne posjedne, potrebno je konsultovati djecijeg fizijatra za savjet.
Kriva peta je najčešće posljedica tzv. eqinusa ili equinovarusa stopala sto se tretira odmah po rodjenju adekvatnim vjezbama. Procjena da li djetetu treba uložak ili cipela moze se izvršiti samo nakon pregleda djecijeg fizijatra.
Da li djeci trebaju anatomski ulošci u cipelicama, kakvu obuću preporucujete za prve cipelice?
Kod prohodavanja djeteta potrebno je da dijete ima adekvatnu obuću koja podrazumijeva cipelicu sa anatomskim uloškom. Bilo bi poželjno da djeca do tri godine nose cipelice sa anatomskim uloškom, a istovremeno da se koriste travnate i šljunkovite površine za hod bosom nogom.
Kada se treba obratiti za stručnu pomoc ako dijete ne hoda, do kada se nehodanje toleriše?
Spontana vertikalizacija djeteta počinje u dobi od 9 mjeseci. Fiziološko prohodavanje je u periodu od 12 do 14 mjeseci. Ukoliko se dijete nije podiglo na noge do devetog mjeseca neophodno je javiti se na pregled fizijatru jer onda nemamo ni fiziološkog prohodavanja.
Kad bebe trebaju da se oslanjaju na nogice?
Prva spontana vertikalizacija dešava se sa navrsenih 8 mjeseci. Ne preporučuje se pasivno oslanjati dijete na noge prije samostalne vertikalizacije.
Kada bebu treba postavljati potrbuške i koliko često ?
Već u dobi od napunjenih mjesec dana beba se može postavljati u položaj na trbuhu. U toku dana dovoljno je dva do tri puta postaviti dijete na trbuh u trajanju od 5 do 10 minuta pri čemu se može vidjeti da li dijete tolerise taj polozaj.
Od koliko god se preporucuje nošenje uložaka?
Zavisno od stepena ravnog stopala, ortopedski ulošci se mogu koristiti od treće godine života jer tada nestaju masni jastučici na tabanu pa se i dijagnoza ravnog stopala može postaviti.
Da li je za očekivati kod prijevremeno rođenih beba (35 sedmica) eventualno kaskanje u razvoju motorike ili govora?
Prijevremeno rođena djeca su u kategoriji riziko djece. Ne mora biti motoričkih problema ali u svakom slucaju djeca zahtijevaju odredjenu vrstu stimulacije.
Treba li čekati da se beba sama posjedne ili je stavljati da sjedi ?
Šta treba da radi beba od 5 do 6 mjeseci?
Potrebno je sačekati samostalno posjedanje i ukoliko dijete to realizira poslije osmog mjeseca, neophodno je stimulisati ga na pravi način. U periodu od 5 do 6 mjeseci, dijete je savladalo rotacije u seriji, u poziciji na trbuhu oslanja se na ispružene ruke, dobro kontroliše bočni položaj, počinje da izgovara slogove itd.
Gošća savjetovališta TIMa: Prof.dr. Ajša Meholjić, specijalista fizijatar. Majka je troje djece.
Prijevremeno rođena djeca su u kategoriji riziko djece. Ne mora biti motoričkih problema ali u svakom slucaju djeca zahtijevaju odredjenu vrstu stimulacije.
Treba li čekati da se beba sama posjedne ili je stavljati da sjedi ?
Šta treba da radi beba od 5 do 6 mjeseci?
Potrebno je sačekati samostalno posjedanje i ukoliko dijete to realizira poslije osmog mjeseca, neophodno je stimulisati ga na pravi način. U periodu od 5 do 6 mjeseci, dijete je savladalo rotacije u seriji, u poziciji na trbuhu oslanja se na ispružene ruke, dobro kontroliše bočni položaj, počinje da izgovara slogove itd.
Gošća savjetovališta TIMa: Prof.dr. Ajša Meholjić, specijalista fizijatar. Majka je troje djece.
Član je:
- Udruženja fizijatara Bosne i Hercegovine
- Udruženje neuropedijatara Bosne i Hercegovine.
Važno je reći i da našu dr Ajšu možete naći u: Privatnoj ordinaciji za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju djece i odraslih - prof. dr. Ajša Meholjić" Romana Petrovića 9. Radno vrijeme je od 10h do 13h i od 15h do 19h i prva subota u mjesecu od 9h do 14h. I dalje se naručuje na telefon 061/219-298.
- Udruženja fizijatara Bosne i Hercegovine
- Udruženje neuropedijatara Bosne i Hercegovine.
