četvrtak, 1. lipnja 2017.

Tema: Razvoj govora kod djece!, gošća savjetovališta TIMa, Edina Ridzal, logoped i surdoaudiolog, ABA terapeut



Recite nam uopšteno nešto o govoru?

Govor ima neprocjenjivu ulogu u svakodnevnom životu, odgoju, obrazovanju, te kasnije u profesionalnom djelovanju.Da bi se on pravilno razvijao tj. da bi dijete njime ovladalo moraju biti ispunjeni neki osnovni biološki, sociološki i psihološki uvjeti (npr. dobro zdravlje, uredno razvijeni govorni organi, uredan sluh, uredan intelektualni razvoj, potpuna, tj. funkcionalna i pedagoški stimulativna porodica, te sredina bogata mnoštvom raznolikih, između ostalog i govorno-jezičnih poticaja...




Koji period je najvažniji za razvoj govora?

Najintenzivniji razvoj govora i jezika obuhvaća prve tri godine života i odvija se po predvidivim fazama. Upravo je to razlog što su u prvim mjesecima života svakog djeteta iznimno važni govorno-jezični poticaji.
Okvirno rečeno: Predgovorno razdoblje počinje rođenjem i traje do 9. mjeseca života djeteta. Nakon njega, slijedi govorno razdoblje, koje obilježava pojava prve riječi sa značenjem od 9. do 15. mjeseca, pa razdoblje pojave prvih rečenica od 18. do 24. mjeseca, te razdoblje naglog širenja rječnika i usvajanja gramatičnosti od 24. do 36. mjeseca.

Koji su uzroci kašnjenja u govoru?

Tok razvoja govora i jezika vrlo je važan pokazatelj ukupnog djetetova razvoja, no njega mogu narušiti razni rizični faktori kao što su npr. rizična trudnoća, prijevremeni porod i rođenje, niska porođajna težina, oštećenje sluha, moždana krvarenja, zatim, zanemarivanje djeteta ili pedagoška zapuštenost, psihičko ili fizičko zlostavljanje djeteta i sl. koji mogu biti rizični za uredan govorno-jezični razvoj.

Savjeti za podsticanje govorno-jezičkog razvoja?

Savjeti za podsticanje govorno-jezičkog razvoja:

-Izbaciti cucle/dude čim prije, kako biste dijete poštedjele dg.interdentalnog sigmatizma i potiskivanja jezika naprijed 


-Pojavom zubića i kada dijete stekne sposobnost žvakanja, ne pasirati hranu kako bi se pravilno razvijali mišići, tj.muskulatura govornog aparata

-Podsticati govorno-jezički razvoj kroz igru, pjesmice, priče, imitaciju životinja i drugih pojava oko nas.

-Ohrabriti da dijete učestvuje u izražavanju svojih potreba pitanjem,
a Vi mu pomozite kako da formuliše pitanje (daj vode, daj to, daj jabuku, hoću piškiti, hoću igračku), bez da ustajete i prinosite djetetu nešto zato što je dijete pogledom pokazalo interes za nečim...
Na taj način nema potrebu da komunicira, jer ste Vi ti koji sve za njega radite i činite mu medvjeđu uslugu.

-Minimalizirati upotrebu mobitela, laptopa, crtića

(posebno na engleskom, ili drugom stranom jeziku, dok ne ovlada adekvatno maternjim jezikom), a fokusirati se na kreativnu živahnu igru i živu komunikaciju.
Budite ponovo i Vi dijete.


Pomenut ću da je Dora edukativan crtić, pa npr.ako razmišljate u tom pogledu šta pustiti da gledaju svojim mališanima, možete pokušati sa Dorom.

Do koje dobi se tolerise neizgovaranje glasa "R"?

Teoretski se toleriše do 5,5 godina, tako da oko 5-te godine života možete očekivati pojavu pravilne artikulacije glasa R. Međutim, prije se kretalo u školu sa hronološki gledano formiranim djetetom uzrasta od 7 godina, no danas se kreće sa 5,5-6 god., što ukazuje na to da se nema baš puno vremena za korekciju, te se shodno tome i dijete ranije uključuje u logopedski tretman. Pratite tu pojavu sa 4,5 god.i tada razmišljate o glasu "R", pod uslovom da ima prethodno formirane glasove: L,Š,Ž,Č,DŽ.


Predgovorno razdoblje počinje rođenjem i traje do 9. mjeseca života djeteta. Nakon njega, slijedi govorno razdoblje, koje obilježava pojava prve riječi sa značenjem od 9. do 15. mjeseca, pa razdoblje pojave prvih rečenica od 18. do 24. mjeseca, te razdoblje naglog širenja rječnika i usvajanja gramatičnosti od 24. do 36. mjeseca.


Do kojeg uzrasta dijete treba početi govoriti prve riječi i dali one mogu biti prvo mama, tata i sl. pa oponašanje zvukova (av av, mijau i sl.) isprva pa potom riječi? Da li roditelji trebaju stalno pričati sa djetetom i forsirati ga na izgovaranje riječi ponavljajući ih po stotinu puta ili je bolje normalno se ponašati i pustiti dijete da samo osluškuje, uči i da li forsiranje kasnije može imati negativan utjecaj na dijete? 

Prve smislene riječi se javljaju oko 1.god.života. Da,to su te navedene riječi i onomatopeja. To sve treba da bude spontano, razigrano kako biste i Vi i dijete uživali i ne osjećali pritisak. Jer...ako ga Vi osjećate, vjerovatno ga i dijete osjeća. Budite mudriji, ponudite mu opcije:" šta želiš, auto ili jabuku"? Naša djeca obično samo prstom i rukom pokazuju, ali Vi tada gledajte negdje drugo,a ponavljajte pitanje par puta, kako bi se uvjerio da ga ne vidite i da mu preostaje kao jedini vid komunikcije da progovori ."Koka kaže muuuu, je li tako...", korigovat će Vas ako budete ubjedljivi i zanimljivi. Forsiranje na lijep način je igra, edukativan i razonodan način učenja. Probudite u sebi dijete, igrajte se, a slušanjemi ponavljanjem istog se uči. Provjereno. Pokušajte, budite zanimljivi, ali dosljedni.

Možete li nam reći u kojim ustanovama naše članice mogu potražiti pomoć/mišljenje logopeda?! I na koji nacin se dolazi do logopeda?

Pitanje bi po teoriji bilo tako jednostavno (u svim Domovima zdravlja, Kliničkim centrima,vrtićima, školama), ali u praksi...i ne baš tako. Ovako, od Javnih Ustanova imate: Centar za slušnu i govornu rehabilitaciju (Jezero/Breka), za sada imamo samo jednog logopeda u Domovima zdravlja( trenutno Dom zdravlja Sarajpolje, isključivo za školsku djecu), jedan logoped u KC (Koševo), ostalo je eventualno preko nekih nevladinih organizacija po projektu ili privatno, i opcija privatno po preporuci za logopeda kao najučestalija, jer su duge liste čekanja na ostalim mjestima i sl.


Na naša pitanja odgovore je dala Edina Ridžal, logoped i surdoaudiolog,  ABA terapeut.