četvrtak, 19. siječnja 2017.

Kakva sve može biti stolica kod bebe i šta je normalno?


S dolaskom bebe na svijet mijenjaju se razni prioriteti pa tako jedan od glavnih postaje koliko je učestala i kakve je boje stolica tek rođene bebice. Ako je stolica uredna, a boja odgovarajuća, nema bolje vijesti za roditelje. Boja i tekstura stolice mnogo govore o zdravstvenom stanju bebe. Ako je odgovarajuće boje i teksture daje nam do znanja da je beba sita, zadovoljna i da joj se uredno uspostavio probavni sistem. Ako izostaje i po nekoliko dana, kod dojenih beba to ne mora da znači ništa loše, ukoliko beba uredno dobija na težini.



Stolica kod novorođenčeta
Prvih nekoliko dana nakon rođenja, novorođenče izbacuje tzv. mekonijsku stolicu. Mekonijska stolica je tamno zelene do crne boje i lepljive je teksture. Sastoji se od sluzi i plodne vode, svega što je beba probavljala kada se nalazila u maternici. Mekonijsku stolicu ponekad je malo teže obrisati, ali ona je dobar znak da su crijeva uspostavila svoju funkciju.
Stolica kod bebe koja je isključivo dojena
Kolostrum, prvo majčino mlijeko koje beba posiše djeluje kao prirodni laksativ na bebina crijeva, odnosno pomaže kod izbacivanja ljepljive mekonijske stolice. Nakon što se uspostavi dojenje, otprilike nakon tri dana, boja i oblik bebine stolice počinje da se mijenja. Boja postaje svjetlija i varira od smeđe do žute, a tekstura je mekana sa zrnastim komadićima. U prvim nedjeljama života bebe obično istiskuju stolicu za vrijeme hranjenja ili nešto kasnije. Prosječno bebe tog uzrasta imaju stolicu četiri puta dnevno. Ta brojka se polagano smanjuje nakon nekoliko nedjelja života kako se uspostavlja funkcija crijeva i njihova rutina. Nakon uspostavljanja rutine, nije neobično da beba ima stolicu svaki dan u otprilike isto vrijeme. Ali, isto tako potpuno je normalno da dojene bebe nemaju stolicu i po nekoliko dana, pa čak i od sedam do deset dana. To se ne smatra problemom dokle god je stolica mekana i beba nema problema sa istiskivanjem i uredno dobija na težini.
Stolica kod isključivo dojene bebe mijenja se kada započne s dohranom i kada se ne osjeća dobro, odnosno kada pokazuje znakove bolesti.
Stolica kod bebe koja je hranjena isključivo adaptiranim mlijekom
Ako je beba hranjena na bočicu adaptiranim mlijekom, njena stolica očekivano je nešto drugačija od one isključivo dojene bebe. Tekstura stolice bebe hranjene adaptiranim mlijekom podsjeća po tvrdoći i konzistenciji na pastu za zube. Stolica nakon adaptiranog mlijeka je tvrđa zato što adaptirano mlijeko ne može biti probavljeno i u potpunosti razgrađeno kao majčino. Takođe je i tamnije boje i intenzivnijeg mirisa. Boja može varirati od žute do smeđe, ali učestala je i maslinasto zelena kao rezultat pojedinih vrsta adaptiranog mlijeka. Bebe hranjene adaptiranim mlijekom češće mogu patiti od zatvora.
Ako je došlo do promjene vrste i proizvođača adaptiranog mleka važno je obratiti pažnju na izgled i učestalost stolice, jer može postati mekša i redovitija, ali efekt može biti i upravo suprotan.
Ako uz dojenje uvodite i adaptirano mlijeko ili u potpunosti iz dojenja prelazite na adaptirano mleko, učinite to polako i postepeno, idealno u periodu od nekoliko nedjelja. Tako će bebino tijelo, odnosno probavni sistem, imati dovoljno vremena da se prilagodi na novu vrstu hrane i izbjeći zatvor.
Stolica kod bebe kod koje je započeta dohrana
Stolica s početkom dohrane dramatično se menja izgledom, teksturom i mirisom. Uvođenje dohrane velika je stvar za maleni organizam i crijeva koja moraju da se priviknu na baš svaku novu namirnicu koja se unosi u tijelo. Kako mjeseci prolaze, a hrana postaje raznovrsnija tako i stolica postaje čvršća, tamnija i intenzivnijeg mirisa, kao i kod odraslih.
Kakva je stolica za vreme proliva i probavnih smetnji?
O prolivu se govori kad je stolica vrlo rijetka, česta i neočekivana. Ako bebu dojite, manje je vjerovatno da će imati rijetku stolicu, a razlog je majčino mlijeko koje pomaže da se spriječi razvoj bakterija koje ga uzrokuju. Bebe hranjene adaptiranim mlijekom podložnije su prolivu, zato je izrazito važno redovno sterilizovati bočicu i redovno prati ruke.
Ako je beba hranjena isključivo adaptiranim mlijekom, proliv takođe može biti reakcija na određenu vrstu mlijeka koje ne odgovara njenom probavnom sistemu. Kod promjene vrste adaptiranog mlijeka važno je da se posavjetujete sa ljekarom.
Rijetka i mekana stolica može takođe biti i znak rasta zubića, ali nikako se simptomi rasta zubića ne smiju poistovetiti sa rijetkom stolicom. Razlozi zato mogu biti različiti, a infekciju i virozu svakako se ne smije isključiti. Upravo kod viroze treba biti izrazito oprezan jer može izazvati dehidrataciju. Ako je beba imala više od 6 stolica u 24 sata potrebno je potražiti pomoć ljekara.
Kakva je stolica za vrijeme zatvora?
Kada imaju problema sa istiskivanjem stolice, mnoga djeca se zacrvene i snažno naprezaju. I to je uopšteno normalno. Zatvor, odnosno vrlo neredovna stolica jasna je i na sam pogled na dijete koje ima problema s istiskivanjem i kada stolica izostane nekoliko dana. Znak zatvora je izrazito sitna i tvrda stolica. Ako je beba uznemirena i plače kod istiskivanja i ako joj je trbuščić tvrd na dodir, to je takođe znak zatvora. Ako u stolici ima tragova krvi oni takođe upućuju na tvrdu stolicu i zatvor. Tragovi krvi nastaju kod puknuća sitnih kapilara uzrokovanih tvrdom stolicom.
Tvrda stolica i zatvor učestaliji su kod djece hranjene adaptiranim mlijekom. Osim toga, pretvrda stolica ponekad nastaje i kod neuravnoteženog pripremanja adaptiranog mlijeka, odnosno korištenja previše mliječnog praha, a premalo vode. Važno je pratiti uputstva na kutiji ili savjete ljekara.
Osim toga, zatvor može nastati i zbog: bolesti, dehidracije, promjene u vrsti hrane i lijekova. Kako bi se spriječio i na vrijeme otklonio, važno je konsultovati se sa ljekarom.
izvor.decijekolike.rs