Razvoj govora od rođenja do 5. godine

Govor se uči od rođenja, od prvog plača i gukanja te prvih ponavljanja riječi roditelja. Dijete pokušava oponašati svim svojim osjetilima sve prikupljene informacije iz okoline. Obitelj, naročito roditelji, imaju temeljnu ulogu u razvoju govora kao i u ranom prepoznavanju govorno-jezičnih poteškoća.

Treba imati na umu da je svako dijete jedinstveno i slijedi svoj individualni tempo razvoja.

Razvojni period od rođenja do 3. mjeseca	Receptivni govor (slušanje i razumijevanje)	Ekspresivni govor (glasanje i govorno izražavanje)
	smiri se ili se smije kad mu se govori prepoznaje majčin glas i smiri se ako plače boji se jakih zvukova povećava ili smanjuje cuclanje kao reakciju na zvukove	proizvodi glasove i zvukove zadovoljstva (guguće) različito plače za zadovoljavanje različitih potreba smiješi se na ljudski lik

Znakovi upozorenja da nešto nije u redu:

• teškoće u hranjenju zbog oralno-motornih problema
• majka ne komunicira s djetetom

Razvojni period od 4. do 6. mjeseca	Receptivni govor (slušanje i razumijevanje)	Ekspresivni govor (glasanje i govorno izražavanje)
	usmjeravanje pogleda prema izvoru zvuka reagiranje na promjene visine glasa primjecuje igracke koje proizvode zvukove pokazuje interes za glazbu	brblja i proizvodi zvukove slicne glasovima p, b, m (pa-pa, ba-ba, ma-ma) glasovno izražava uzbudenje i nezadovoljstvo grglja zvukove kad ga se ostavi samog ili u igri

Znakovi upozorenja da nešto nije u redu:

• dijete većinu vremena se uopće ne glasa (šuti)
• dijete nema i ne razvija pogled oči u oči (kontakt očima)
• dijete ne ragira (ili vrlo slabo reagira) na buku i glasne zvukove

Razvojni period od 7. mjeseca do godinu dana	Receptivni govor (slušanje i razumijevanje)	Ekspresivni govor (glasanje i govorno izražavanje)
	okreće se prema smjeru izvora zvuka uživa u igri ku-kuc (skrivanje lica iza dlanova) sluša i usmjerava pažnju kada mu se govori prepoznaje neke riječi (sok, medo, noga) počinje odgovarati na zahtjeve („dođi“, „želiš još?“)	koristi se govorom ili zvukovima kako bi pridobio pažnju okoline brbljanje ima izmjene ritma (duge i kratke grupe zvukova) imitira različite govorne zvukove izgovara jednu ili dvije riječi (tata, mama) iako ne moraju te riječi biti jasne

Znakovi upozorenja da nešto nije u redu:

• dijete je prestalo ili nije niti počelo brbljati
• dijete ne koristi vokalnu igru s odraslima
• nema dosljedne reakcije na glasne zvukove
• ne komunicira pokazivanjem ili vokalizacijom s okolinom
• ne reagira na zapovijedi ili kratke zahtjeve
• ne služi se različitim glasovima izmjenjivog tempa i intonacije

Razvojni period od 1. do 2. godine	Receptivni govor (slušanje i razumijevanje)	Ekspresivni govor (glasanje i govorno izražavanje)
	zna pokazati neke dijelove tijela sluša i razumije jednostavna pitanja i upute („Donesi medu“, „Gdje je mama?“, Poljubi bebu!“) sluša kratke priče i voli pjesmice pokazuje slike u kjnizi kada ih se imenuje	rječnik se proširuje („svaki dan po jedna nova riječ“) koristi upitne riječi („Što to?“, „Gdje zeko?“, „Ide pa-pa?“) koristi rečenice od dvije riječi („još skakati“, „neće vode“, „tatin auto“) koristi se različitim suglasnicima na pocetku riječi

Znakovi upozorenja da nešto nije u redu:

• dijete ne razumije jednostavne verbalne zapovijedi („donesi bebu“)
• dijete ne pokazuje interes za govor i govorno izražavanje
• dijete ne pokušava oponašati govor odraslih
• koristi samo neverbalnu komunikaciju i pokazivanje predmeta , bez korištenja riječi

Razvojni period od 2. do 3. godine	Receptivni govor (slušanje i razumijevanje)	Ekspresivni govor (glasanje i govorno izražavanje)
	razumije razlike u značenju suprotnih pojmova (veliko-malo, gore-dolje, idi-stani, noc-dan, ima-nema) sluša i izvodi dvije molbe zaredom (uzmi bebu i stavi je u krevet)	imenuje većinu stvari (ima riječ za gotovo sve oko sebe) u spontanom govoru koristi 2-3 rečenice kako bi postavljalo pitanja i komentiralo stvari oko sebe Imenuje predmete koje želi dobiti (traži željeno govorom) Okolina razumije djetetov govor (uključujući slušatelje koji ne poznaju dijete)

Znakovi upozorenja da nešto nije u redu:

• ne reagira tj. ne izvodi dvočlane zapovijedi
• ne povezuje dvije riječi
• djetetov govor je nerazumljiv i roditeljima
• dijete ne razvija simboličku igru

Razvojni period od 3. do 4. godine	Receptivni govor (slušanje i razumijevanje)	Ekspresivni govor (glasanje i govorno izražavanje)
	dijete čuje i reagira kada ga se zove iz druge prostorije sluša radio i TV na istom stupnju glasnoće kao i odrasli razumije jednostavna pitanja tipa Tko? Što? Gdje? Zašto?	Govori o svojim aktivnostima, razgovara i opisuje svakodnevne situacije Djetetov govor je razumljiv svima Koristi višečlane rečenice (od 4 ili više riječi) Dijete govori lako, tečno, bez ponavljanja slogova ili riječi

Znakovi upozorenja da nešto nije u redu:

• djetetov govor je nerazumljiv
• djetetov rječnik je siromašan
• djetetov rečenicni iskaz je kratak i siromašan
• produljeno fiziološko mucanje (sve izraženija nefluentnost govora)

Razvojni period od 4. do 5. godine	Receptivni govor (slušanje i razumijevanje)	Ekspresivni govor (glasanje i govorno izražavanje)
	dijete sluša i obraća pažnju na priče te odgovara na pitanja o njima dijete čuje i razumije većinu onoga što je rečeno kod kuće ili u prostorima u kojima boravi	u rečenicama koristi mnogo detalja – ima bogat rečenični iskaz dijete priča priče dosljedne temi lako komunicira i s odraslima i s djecom većinu glasova izgovara pravilno (osim l,lj i r, ali tu je potrebna procjena logopeda) dijete koristi pravilne gramatične iskaze

Znakovi upozorenja da nešto nije u redu:

• dijete nije u stanju ispričati kratak slijed dogadaja
• dijete ne razumije složenije jezične konstrukcije
• djetetov govor je nerazumljiv
• prisutne su teškoće artikulacije tj. nepravilan izgovor nekih glasova
• djetetov govor je netečan, postoje zastajkivanja ili ponavljanja
• postoje teškoce u sporazumijevanju s drugom djecom, teže ostvaruje kontakt zbog nerazumljivog govora

Dijete od 5. godine nadalje treba potpuno razumjeti složeni govor. Rečenice koje dijete koristi moraju biti složene i gramatički ispravne, a rječnik svakog dana sve bogatiji. Artikulacija (izgovor) svih glasova mora biti ispravna, uključujući i glas r. U toj dobi dijete već treba pokazivati interes za čitanje i pisanje te je u stanju napisati svoje ime. Dijete pravilno drži olovku normalnog stiska. Takoder je usvojilo orijentaciju na tijelu, u prostoru i na papiru. Takoder dijete treba prepoznavati i imenovati boje te mehanički brojiti do 10 ili 20. Što se tiče koncenracije i pažnje, pažnju može održati na zadatku 15 do 20 minuta, a trajanje igre može biti i 60 minuta uz kratke otklone pažnje.

Shema razvoja govora (navedena gore) predstavlja u prosjeku uzrast do kojeg većina djece savlada određene vještine. Djeca obično ne savladaju sve vještine navedene u pojedinom periodu dok ne dostignu gornju granicu uzrasta. Ako Vaše dijete nije savladalo neku vještinu od svih nabrojanih za pojedini uzrast odmah ne znači da ima govorno-jezični poremećaj. Ipak, ako dijete nije savladalo većinu vještina za pojedinu dob, potražite stručno mišljenje i savjet logopeda.