Kravlje mlijeko od šestog mjeseca, u dupku od sedmog… Mame se često međusobno savjetuju preko interneta ali često ti savjeti mogu biti opasni. Pročitajte šta o njima kažu stručni saradnici…
Mame beba i male djece mnogo vremena provode kod kuće, upućene baš na svoje malo čedo. I onda kada imaju nedoumicu ili se dogodi nešto nepredviđeno, a potrebna im je brza reakcija i odgovori, najčešće se oslanjaju na internet.
Na društvenim mrežama postoji veliki broj grupa i mama koje su članice, u kojima se one dopisuju, savjetuju, poržavaju, ali i konfrontiraju. Među pitanjima koja se često postavljaju, a najčešće dolazi do neslaganja, nekako se uvijek nađu prohodavanje, odnosno korišćenje dupka i, neizostavno, dojenje, odnosno prekidanje istog i uvođenje čvrste i začinjene hrane u dječju ishranu.
Čitajući iskustva mama nerijetko možemo naići na stavove poput: “moja djeca su počela da piju kravlje mlijeko sa četiri mjeseca”, “sama sam prestala da dojim kada je beba imala šest mjeseci, jer je starije dijete teže odbiti od dojenja”, “počela sam bebi da dajem ručak koji spremam za nas čim sam prestala da dojim, od šestog mjeseca”,”beba je sama tražila i radovala se kada je videla šerpu”,”mazala sam im desni bijelim vinom”,”stavljala sam ih u dubak sa pet mjeseci i nije im ništa”…, uz obavezno objašnejnje i zaključak da bebe ne čuvaju ni ljekari, ni sajtovi, ni mame iz grupa, nego da je majka ta koja je najbolje zna šta je dobro za njenu bebu, a šta nije.
Iako su određena “vjerovanja” o tome šta može da pomogne bebi duboko ukorijenjena i prenose se generacijama, evo šta o tim stavovima misle stručnjaci.
Kako za bebu, dojenje je višestruko značajno i za majkuNeposredno po porođaju, dojenje izaziva bolju retrakciju materice (vraćanje u prvobitni položaj), takođe brojne studije su pokazale da jača koštanu strukturu. Dojenje relaksira, olakšava san, prevenira postporođajnu depresiju, a smatra se i da smanjuje rizik od infekcija poslije porođaja ali i rizik od karcinoma geniltalnih organa i dojke, kaže dr Biljana Kostić
Da li su rečenice koje počinju sa “u moje vreme…” i završavaju se sa “i šta nam sada fali?” dovoljni argumenti kada je u pitanju dojenje koje je, kako kaže dr Biljana Kostić, specijalista pedijatrije, najprisnije povezivanje majke i deteta. Zbog čega je važno dojiti bebu duže od šest mjeseci?
– Hormon oksitocin stvara bliskost izmedju djeteta i majke. Posebno ima psihičku važnost koja produbljuje emocionalni razvoj djeteta a takođe utiče i na emocije majke. Jedino majčino mlijeko sadrži optimalnu količinu nutricijenata potrebnih za normalan rast i razvoj djeteta.
Otuda se razvila floskula – majčino mlijeko je za dete, a kravlje za tele. Majčino mlijeko poseduje idealnu temperaturu, uvek je djetetu dostupno, prevenira alergije u novorođenačkom periodu, uspešno reguliše stolicu bebe. Dojenje predstavlja jedini izvor imuniteta kod beba, tj. sprečava razvoj infekcija, ističe dr Biljana.
Na pitanje zbog čega bebi ne smijemo davati ručak koji smo spremili za starije članove porodice dr Kostić odgovara?
– Hrana za odrasle koja sadrži dosta dodataka, poput šećera i soli, nije adekvatna za ishranu beba (zbog drugačijeg, nedovoljno razvijenog sistema za lučenje i varenje). Osim toga u ishranu odraslih dodaju se i različiti začini koji sadrže konzervanse i aditive koji su najčešći izazivači alergija kod djece, upozorava naša saradnica.
Nedoumice u vezi sa nicanjem zuba
Zbog čega nije dobro mazati bebine desni bijelim vinom?
– Upotreba bijelog vina za olakšanje tegoba za nicanje zuba kod beba nije opravdana i ne preporučuje se jer bilo kakva apsorpcija alkohola može biti štetna po dijete, izričita je dr Biljana Kostić.
Nedoumice u vezi sa prohodavanjem
Majke često kažu da, iako nije najbolje rješenje, djecu ponekada stavljaju u dubak jer im je tako lakše i djete im je tu sigurno da makar na pet minuta odu do toaleta ili skuhaju kafu. Neke druge majke opet smatraju ovo pomagalo veoma korisnim i njihova djeca u hodalici provode duže vrijeme.
Iako je dubak kod nas gotovo neizostavni dio u fazi prohodavanja, fizioterapeut Snežana Milanović kaže da je stavljanje u dubak jako štetno i da nikada nije dobro, naročito rano.
– Dokazano je da ometa normalan psihomotorni razvoj, djeca preskaču fazu puzanja koja je izuzetno važna za fizički razvoj, jačanje mišića, učvršćivanje zglobova, formiranje pravilnih šema kretanja, umanjuje doživljavanje iskustava koje ima dijete koje se kreće puzeći. Takođe, upotreba dupka doprinosi pojavi deformiteta stopala koja zauzimaju nepravilan položaj, zglobovi se opterećuju težinom tijela a da još nisu dovoljno ojačani. Jedno istraživanje u Americi pokazalo je čak da usporava razvoj govora i da djeca u dupku kasnije progovaraju, kaže Snežana.
Nedoumice u vezi sa progovaranjem
Razvoj govora je takođe individualan i neka djeca progovore prije, a neka kasnije. U slučajevima kada dijete ne progovara, čak i ako roditelji osjećaju da postoji neki problem, često budu “ohrabrivani” dobronamernim savjetima kako je “djetetu sve potaman” i “nema na šta da se žali”, a da će progovoriti onda kada mu nešto bude smetalo.
Iako simpatični, postoji granica kada ovakvi komentari nisu više nešto što je dovoljno kako bi roditelji bili mirni i sigurni da je sa razvojem dječijeg govora sve u redu.
Šta više, logoped dr Nataša Čabarkapa kaže kako neblagovremeno uključivanje u tretman može da ima određene poslijedice.
– U zavisnosti od samog govorno-jezičkog poremećaja, poslijedice neblagovremenog reagovanja, odnosno neuključivanja u tretman mogu biti različite: razvoj neadekvatnog i nefunkcionalnog govora, teškoće funkcionisanja u vrtićkoj grupi, odlaganje polaska u školu, teškoće u socioemocionalnom funkcionisanju, neadekvatno praćenje školskog programa, različite smetnje u učenju itd.
Ukoliko djetetov govorno jezički-razvoj kasni, sa protokom vremena to kašnjenje zapravo postaje sve veće, jer vršnjaci napreduju, a ono stagnira. Kritičan period za razvoj jezika je do treće godine i tada se može najviše postići stimulacijom, kaže dr Nataša Čabarkapa.
Izvor: roditeljstvo.org
