Nepravilnosti u razvoju zglobova mogu da se isprave ako se otkriju na vrijeme. Najbolje metode prevencije su rani ultrazvuk, široki povoj i redovna kontrola
Prvi ultrazvuk kukova kod beba trebalo bi uraditi šest nedjelja po rođenju i uglavnom se mora zakazati u domu zdravlja. Roditelji se često pitaju, kada je toliko važan, zašto se pregled ne radi odmah u porodilištu.
Dr Zoran Paunović, načelnik Službe za ortopediju i traumatologiju Instituta za zdravstvenu zaštitu majke i deteta „Dr Vukan Čupić“ u Beogradu, tvrdi da bi to bilo rano i da se tada ne bi dobila prava slika.
– Zbog nezrelosti bebinih kukova, mogli bismo dobiti lažan rezultat da je sve u redu – objašnjava dr Paunović. – Realno stanje se vidi tek kada se sačeka da kukovi „sazru“. Ne bi, ipak, trebalo ni čekati na provjeru duže od mesec i po, jer je sva odstupanja koja se kasno otkriju, teže ispraviti. Svaki izgubljeni mjesec umanjuje procenat izliječenja za oko 30 odsto.
Bebe na svijet dolaze sa nezrelim i nerazvijenim kukovima koji vremenom sazrijevaju. Za spriječavanje nepravilnosti u razvoju i najtežeg razvojnog poremećaja kao što je iščašenje kuka, odnosno evolutivna dislokacija, kao najbolje metode prevencije koriste se rani ultrazvuk, široki povoj i redovna kontrola.
Ova „tripl prevencija“ dovela je do značajno boljih rezultata ijlečenja urođenog iščašenja kuka, tako da su danas jako rijetki slučajevi operacija djece sa tim deformitetima.
Ako se na prvom pregledu otkrije da kuk nije dovoljno razvijen, ljekar, osim širokog povoja, može da preporuči i odgovarajuće vježbe. To ne znači da je kuk patološki izmijenjen, već da nije dovoljno sazrio, što se najčešće dešava kod prijevremeno rođene djece.
TRI KONTROLE– POSLIJE prvog ultrazvuka sa mjesec i po, sljedeći kontrolni pregled kukova obavlja se sa tri mjeseca, a treći sa šest – priča dr Paunović. – Do tog uzrasta je najbitnije pratiti razvoj kuka. Ako ni tada nismo zadovoljni nalazima, praćenje se nastavlja dok ultrazvučni nalaz ne bude zadovoljavajući.
Ukoliko postoji razvojni poremećaj kuka, najčešća neoperativna metoda liječenja je nošenje Pavlikovih kaiševa. Od nerazvijene čašice kuka, kao najblažeg oblika problema, može doći do iščašenja ako se ona ne liječi. Kod iščašenja čašice su inače plitke, glava butne kosti je van njih a i „mekotkivne“ strukture – mišići, tetive, zglobna kapsula i hrskavica razvijaju se izmijenjeno. Zato je rano otkrivanje problema veoma važno.
Ima mnogo dilema da li, i do kada, koristiti široki povoj. Neki pedijatri i fizijatri preporučuju ga do trećeg, a neki do šestog mjeseca.
Bez obzira na to što na Zapadu praksa širokog povijanja nije raširena, i što kod nas sve veći broj ljekara smatra da je nepotrebna, dr Paunović ne vidi razlog za izbacivanje metoda koji je dao dobre rezultate, a pritom ne šteti bebi, niti joj smeta.
Činjenica je, ipak, da on nije komforan za roditelje i zbog toga mu oni nisu baš naklonjeni.
U Americi se redovne kontrole kukova ne rade isključivo iz ekonomskih razloga, jer su pregledi njihovih specijalista izuzetno skupi.
Izvor: mojpedijatar.co.rs
