ponedjeljak, 2. listopada 2017.

Djedovi i bake ključne su osobe u otkrivanju autizma kod djeteta


Velika anketa provedena između 477 američkih roditelja otkrila je zanimljive nove podatke vezane uz dijagnosticiranje poremećaja iz autističnog spektra kod djece.
Naime, istraživanje pokrenuto na Sveučilištima Columbia i Carnegie Mallon te medicinskoj školi Ichan u SAD-u pokazalo je da su bake najčešće te koje uoče prve znakove autizma kod djece.
Stručnjake je naravno zanimalo zašto je to tako te su u svojim studijima naišli na nekoliko mogućih razloga. Prvi i najvažniji je količina vremena koju bake i djedovi provode sa svojim unucima, a to se posebno odnosilo na bake koje unucima posvećuju najviše pažnje.
Više od polovine ispitanih roditelja kod čijeg je djeteta neka druga osoba prva uočila znakove autizma, izjavilo je da se radilo o bakama i djedovima, dok je četvrtina naglasila da se radilo o baki s mamine strane.
Vjerovatnost da se to dogodi, pokazala su istraživanja, bila je proporcionalna vremenu koje su bake provodile sa svojim unucima. To nikoga ne bi trebalo previše čuditi, jer je logično da ljudi koji s djetetom provode najviše vremena prvi uoče stvari koje drugi ljudi možda ne bi.
Usto, znanstvenici nagađaju, bake i djedovi već imaju iskustva u odgoju i podizanju djeteta, pa mogu primijetiti neko odstupanje koje mladim roditeljima možda ne bi odmah bilo uočljivo. Također, smatra se da bake i djedovi nisu toliko subjektivni kod procijene djeteta kako roditelji.

O kakvoj se anketi radi?

Provedena anketa obuhvatila je 477 roditelja djece s dijagnozom nekog od poremećaja iz autističnog spektra. Na pitanja su u velikoj većini slučajeva odgovarale majke, njih čak 86 posto.
Druga anketa koja se također nadovezala na ovo istraživanje obuhvatila je 196 prijatelja i drugih članova obitelji čija su imena istaknuli sami roditelji.
Znanstvenici su saznali da je 80 posto autistične djece ispitanika muškog spola te da im je poremećaj u prosjeku dijagnosticiran u dobi od 33 mjeseca.
Idealna dob za dijagnozu bila bi prije druge godine života, no to se najčešće ne dogodi, pojašnjavaju, dok djeca ne uđu u neku vrstu školskog sustava kako što je vrtić ili predškola.

Što su znanstvenici saznali?

Cilj istraživanja i provedene ankete bio je utvrditi kako obiteljska struktura utječe na rano ili kasno otkrivanje poremećaja iz autističnog spektra kod djeteta.

Čimbenici povezani s dijagnozom:

Najbliži srodnici:
Kod djece s autizmom koja imaju braću ili sestre, poremećaj je dijagnosticiran 6 do 8 mjeseci kasnije od prosjeka. To se objašnjava činjenicom da roditelji obraćaju više pažnje na dijete kada je ono jedinac.
Ostali članovi obitelji:
Četvrtina roditelja izjavila je kako su osobe bliske njihovoj djeci uočile određeno specifično stanje kod djeteta prije njih samih. Najčešće se radilo o bakama s mamine strane (27 posto)ili učiteljicama/odgojiteljicama (24 posto). Čak 59 posto roditelja kazalo je da su baka ili djed bili ti koji su primijetili odstupanje u djetetovu ponašanju.
Što su bake i djedovi bili bliži s djetetom, dijagnoza je ranije uspostavljena, otprilike 5 mjeseci prije uobičajenog prosjeka.
Što su odgovorili rođaci i prijatelji:
Više od pola ispitanika u anketi bili su ili djedovi i bake ili ujaci/stričevi/tete. Njih 58 posto viđalo je djecu na tjednoj bazi. Nešto manje od 50 posto potvrdilo je da su počeli gajiti određene sumnje prije nego su sami roditelji postali svjesni ičega.
Od tih koji su posumnjali, oko pola je odlučilo pristupiti roditeljima i izraziti svoje sumnje, dok je druga polovica zadržala svoje mišljenje za sebe.

Izvor: Djecija posla