Šok ako dijete boso hoda po "hladnom parketu", padanje majki u nesvijest na samu pomisao da dijete zavuče ruke u blato ili stavi u usta na pod ispalu igračku, ništa izlazak iz kuće ako je napolju hladno, pada kiša, duva vjetar... U ovom će se sigurno pronaći prosječni roditelj, naviknut da dijete drži pod staklenim zvonom. Koliko je samo to pogrešno!
"Nemoj da diraš to, palo je na zemlju, sad je prljavo", čudno je koliko je ova rečenica učestalija u Srbiji nego u bilo kojoj drugoj zapadnoj zemlji, a pogotovu što je bojazan roditelja u ovom slučaju nepotrebna, jer tako nešto ne može djetetu da ugrozi zdravlje. Slično je i kada roditelji, brinući o zdravlju mališana, pretjeruju u pretopljavanju.
A zapravo je poznato da je najbolji način da se djetetu izgradi djetetu imunitet tako što mu treba dozvoliti kontakt sa većinom potencijalnih izvora zaraze – prašinom, blatom, pijeskom, prljavim rukama... Čuvanje djeteta u gotovo sterilnom okruženju ima za poslijedicu slabljenje imuniteta!
Moramo da ih očeličimo
– Današnju djecu treba očeličiti. Mi smo kao mali išli bosi, roditelji nas nisu non stop preoblačili, pa čak ni kada se pokvasimo, niti su nam prali ruke čim ih uprljamo. Zapadni svijet u odnosu na nas je mnogo liberalniji po ovom pitanju – priča pedijatar dr Dejan Jonev.
On kaže da današnji roditelji svju djecu drže pod staklenim zvonom i da to nikako nije dobro. Normalno da roditelji žele da zaštite djecu od svega što može da im šteti, naročito od bakterija koje izazivaju bolesti. Međutim, djeca moraju da imaju kontakt sa bakterijama jer će jedino tako njihov imunološki sistem umjeti da ih prepozna, a potom i uništi.
Primjeri koji se mogu vidjeti zimi u zemljama kao što su Švedska, Danska ili Island, za mnoge roditleje u Srbiji je nepojmnjivo. Nizovi kolica za bebe poređanih na trotoaru ispred kafića i restorana, dok napolju veje snijeg ili šiba vjetar, normalna je pojava u ovim zemljama.
On kaže da današnji roditelji svju djecu drže pod staklenim zvonom i da to nikako nije dobro. Normalno da roditelji žele da zaštite djecu od svega što može da im šteti, naročito od bakterija koje izazivaju bolesti. Međutim, djeca moraju da imaju kontakt sa bakterijama jer će jedino tako njihov imunološki sistem umjeti da ih prepozna, a potom i uništi.
Primjeri koji se mogu vidjeti zimi u zemljama kao što su Švedska, Danska ili Island, za mnoge roditleje u Srbiji je nepojmnjivo. Nizovi kolica za bebe poređanih na trotoaru ispred kafića i restorana, dok napolju veje snijeg ili šiba vjetar, normalna je pojava u ovim zemljama.
Spavaju napolju na minisu dok šiba vjetar
Dok roditelji unutra ispijaju kafe i čajeve, njihovi potomci spavaju ušuškani na temperaturama ispod nule. I kada su kod kuće, za popodnevnu bebinu dremku roditelji će kolica iznijeti na terasu, kako beba ne bi propustila redovno dnevno čeličenje na oštrom sjevernom vazduhu. Iza ove prakse stoji popularno ubjeđenje da boravak na svježem vazduhu čini djecu otpornijom na viruse i prehlade, a da boravak u zatvorenom prostoru, na primjer vrtića, nije zdrav i povećava mogućnost zaraze.
Ovo su najčešće greške roditelja kojima želimo da ih zaštititmo, a zapravo im samo škodimo.
Ovo su najčešće greške roditelja kojima želimo da ih zaštititmo, a zapravo im samo škodimo.
Pretopljavanje djece
– Prva greška koju roditelji prave jeste što bebe pretopljavaju, jer misle da su sklone prehladama. To je poptuno pogrešno. Upravo je suprotno. Bebe su osjetljive na pretopljavanje. Ne treba ih uvijati i dodatno pokrivati, oblačiti im čarape i stavljati kape, pogotovu ako su u kući, a porostorija u kojoj borave ne treba da bude toplija od 22 stepena. U suprotnom, može doći do oštećenja termoregulacionog sistema, zbog čega će kasnije takvo dijete će biti zimogrožljivo i sklono prehladama – objašnjava dr Jonev.
Pretjerivanje u održavanju higijene prostora
– Iz prakse sam upoznat da mnogi roditleji greške prave upravo kada je higijena u pitanju. I tu nastaje problem, jer kako će djeca da steknu imunitet ukoliko je sve oko njih sterilno. Tu se podrazumijeva kada im padne nešto na pod ili kada neće djecu da šalju u vrtić da ne bi bila stalno bolesna. Roditelji nikako da shvate da se na taj način stiče imunitet, jer ako se u vrtiću ne susretnu sa infekcijama, u školi će – ističe dr Jonev.
Naime, svaki put kada dijete dođe u kontakt sa bakterijom ili virusom, njegov imunološki sistem počne da proizvodi antitijela koja će naredni put prepoznati "uljeza" i obračunaće se sa njim. Međutim, da bi do toga došlo, bakterija mora da uđe u bebin organizam što u pretjerano čistoj i sterilisanoj sredini naprosto nije moguće.
Neka se igraju u blatu
Doktor kažu da razumiju roditelje koji se boje da puste dijete da se isprlja i dođe u dodir sa raznim mikrobima, ali da je to ipak dio odrastanja, pa zato roditeljima preporučuju da dopuste djetetu da se isprlja i na taj način ojača imuni sistem.
Zato im savjetuje da puste djecu da se isprljaju u blatu, i dok se nalaze napolju da im dozvole da pipnu blato, drveće, biljke, insekte. Da im dopuste da naprave pitu od blata i vode, pa i ako slučajno djelić stave u usta, ne treba paničiti, jer kad jednom osjete gorak ukus, neće više poželjeti da to rade.
Druženje sa životinjama
Izbjegavajte antibiotike
Izbjegavati antibiotike kada je to moguće, jer oni ubijaju loše, ali i one dobre, potrebne bakterije. Prekomjerna upotreba antibiotika može da dovede do pojave astme, alergija, gojaznosti, dijabetesa i ostalih bolesti. Ovo takođe, može da stvori otpornost loših bakterija na antibiotik, i da negativno utiče na imuni sistem djeteta.
Izvor: www.blic.rs
