Osim prekrasnog osjećaja koje u ženi budi rođenje djeteta, taj čin pred nju stavlja i najveću odgovornost koju život priprema. Odgovornost prema vlastitom djetetu ne može se usporediti ni s čim što nam se u životu događa. A dok brinemo o djetetu, za početak nam je najvažnije da je dijete – sito.
Kad majka doji, zna da će na taj način svojem malom čudu od samog početka života početi pružati ono najbolje što može. Dojenje kao prehrana nema premca. I to svi znamo. No, koliko god to zvučalo čudno – i tu se možemo oko mnogih stvari, ako ne baš zabrinuti, bar zbuniti.
Jedno od spornijih pitanja koje će si mlada majka postaviti je: "Smijem li ovo jesti dok dojim?"
Za svo vrijeme dok doji majka mora jesti zdravu, raznovrsnu hranu koja sadrži uravnotežene količine bjelančevina, šećera i masti. Kod pripreme hrane dobro je držati se pravila da je najbolja ona hrana koja je najbliže svom originalnom stanju, znači – sa što manje začina i što kraćim pripremanjem. Poželjno je da jede svježe voće i povrće, peciva od cjelovitog zrna žitarica, žitne pahuljice, kao i hranu bogatu kalcijem i bjelančevinama. Normalno je da će izbor hrane ovisiti o okruženju u kojem majka živi, prehrambenim običajima, ekonomskoj situaciji i vlastitoj sklonosti određenoj hrani.
Mnogo puta majke s raznih strana, a često i od medicinskog osoblja, čuju savjete da je određenu vrstu hrane nepoželjno jesti dok se doji. Obično je riječ o "zabrani" mahunarki – graha, graška te kelja, cvjetače, slanutka... ponegdje je "zabranjeno" jesti i luk i češnjak... Ponekad se radi o pravim dijetama za dojilje te se prehrana, posve nepotrebno, svede na 3-4 "sigurne" namirnice. Ovakve "zabrane" ovise o podneblju, običajima i uglavnom nemaju nikakve utemeljenosti. Dojilja mora jesti raznovrsno, no s mjerom. Hrana koja ima sklonost izazivanju nadutosti, grčeva, vjetrova može se jesti, no ne valja pretjerivati – ukoliko to bude jednom tjedno, mala je vjerojatnost da će izazvati probleme.
Raznovrsna prehrana majke ima još jednu prednost – hrana koju majka konzumira mijenjat će okus njenog mlijeka te će se dijete na taj način izložiti različitim okusima puno ranije no što krene s dohranom. Često se ispostavi da upravo dojena djeca imaju manje problema s dohranom i prihvaćanjem novih okusa. Jedina iznimka ovog pravila o raznovrsnoj prehrani je prisutnost alergijskih reakcija u obitelji jer to povećava rizik od alergija kod djeteta. U tom slučaju poželjno je da majka već u trudnoći, a nakon toga i za vrijeme dok doji, izbjegava konzumaciju poznatih alergena.
Isključivo dojenje do dobi od 6 mjeseci, koje je i preporuka Svjetske zdravstvene organizacije, jedan je od načina odgađanja pojave neželjene reakcije, jer se dijete kasnije izlaže potencijalnim alergenima. Majčino mlijeko također sadrži antitijela, među kojima je i slgA, koji stvara zaštitni sloj na unutrašnjoj stijenci djetetovih crijeva, i na taj način spriječava prodiranje potencijalnih alergena.
Mama bi trebala biti oprezna kod uzimanja hrane koja ima veći rizik za pojavu alergijske reakcije – prije svega kravlje mlijeko, zatim citrusno voće, jaja, kikiriki, orasi, lješnjaci, riba i školjke... To međutim ne znači da se majka za vrijeme dojenja sasvim treba odreći hrane koju voli – jedino u slučaju da za vrijeme dojenja ili nakon njega primijeti da dijete ima reakciju koja se može povezati s nečim što je pojela, bilo bi dobro da na neko vrijeme izbjegava tu namirnicu da bi se sumnja potvrdila ili odbacila. Ukoliko je u tom periodu bilo neke reakcije, znači da je taj obrok bio problematičan te bi bilo poželjno izbjegavati ga još neko vrijeme u budućnosti.
Drugi najčešći savjet koji majke čuju odnosi se na tekućine. Vrlo je popularno majkama savjetovati da piju puno mlijeka. To je savjet koji bismo mogli nazvati "polutočnim" – bitno je da majka pije puno tekućine, no to ne mora biti mlijeko. Unošenjem dovoljno tekućine majka će osigurati dovoljnu proizvodnju mlijeka i spriječiti vlastitu dehidraciju. Najbolje je ako je ta tekućina voda.
Kravlje mlijeko nije najbolje rješenje iz dva razloga. Prvi je taj da se ono nalazi pri samom vrhu mogućih i jakih alergena, te ga je stoga dobro ili umjereno koristi ili izbjegavati, dok je drugi taj da u sastavu kravljeg mlijeka (koje je namijenjeno drugačijoj mladunčadi) postoje određene vrste bjelančevina koje naš organizam teško probavlja, a koje će kroz majčino mlijeko doći i u probavni sustav djeteta te mu uzrokovati nadutost i plinove (grčeve, kolike) i nepotrebno ga izgnjaviti. Kalcij koji bi majka trebala unijeti u svoj organizam putem mlijeka moguće je nadoknaditi drugom hranom – tamnozelenim povrćem, sjemenkama (posebno sezamovim), orasima i ribama s puno kostiju, iako, kao što je već spomenuto, sa uzimanjem orašastih plodova i riba treba biti oprezan, jer spadaju u grupu jakih potencijalnih alergena. Kalcij se može uzimati i kao dodatak prehrani u tabletama.
Budući da je od iznimne važnosti da majka uzima dovoljno tekućine tokom dana, preporuka je da obavezno pije kad god je žedna, a svakako da dok doji pri ruci ima čašu vode. Usvajanjem navike da tokom svakog podoja popije čašu tekućine pomoći će joj u sprečavanju dehidracije i osiguravanju dovoljnog unosa tekućine.
Majkama često nije toliki problem odlučiti što će jesti ni osmisliti raznolik jelovnik. Mnogo veći problem je pronaći vremena da hranu kupe i pripreme.
Važno je znati da za pripremu uravnoteženog jelovnika nije nužno da majka provede većinu dana u kuhinji. Postoje mnoga jela koja su jednostavna za pripremu, a odlično će poslužiti kao „snackovi" koje će moći jesti čak i dok doji. Neki od tih su primjerice – narezani sir, jogurt, kruh i krekeri od cjelovitih žitarica, rajčice, kuhane prokulice, svježe voće, cijelo ili izrezano povrće (mrkve, cikla...), tvrdo kuhana jaja, orasi, žitne i kukuruzne pahuljice... a mogu se jesti bez ili s vrlo malo pripreme. Češće a manje količine hrane bit će jednako hranjive kao i tri veća obroka tijekom dana. Jednako kao s pićem, majka može usvojiti naviku da svaki put kad krene dojiti pripremi mali obrok koji će tijekom podoja pojesti.
