Jeste li znali da se beba rađa s više od 70 instiktivnih refleksa? Neki
od njih su vitalni za preživljavanje, a neki od refleksa su izuzetno jaki
samo prvih nekoliko sati nakon poroda.
Refleks je nesvjesna radnja
koja je posljedica izravnog prenošenja podržaja na mišić. Većina svih
“urođenih” refleksa koje nazivamo primitivnim refleksima nestat će kako će
dijete rasti i razvijati se i njihovu ulogu će preuzimati naučena ponašanja.
Prisutnost, intenzitet, ali i pravovremeno isčezavanje urođenih refleksa,
odnosno zamjena naučenim radnjama, vrlo su važan pokazatelj djetetova zdravlja.
Iako nejako i naizgled potpuno bespomoćno, tek rođeno dijete ima zavidno
puno snage koju može upotrijebiti u refleksnim radnjama.
Objašnjenje za tako snažan instinkt leži u urođenom nagonu za
preživljavanjem. U prvim mjesecima života taj nagon osigurava djetetove vitalne
funkcije. Kako napreduje i uči, tako postupno neki od refleksa bivaju
zamijenjeni naučenim radnjama, što se događa, primjerice, s refleksom hvatanja
koji je u početku nekontroliran, a poslije se pretvara u vještinu dohvaćanja i
primanja predmeta.
Neki od refleksa, primjerice refleks traženja bradavice koji dijete
izvodi od prvoga dana rođenja čim mu lagano dodirnemo kut usta, postupno
nestaje jer je dijete od nekoliko mjeseci u stanju prepoznati da se majka
sprema na dojenje te pri pogledu na dojku voljno otvara usta.
Ukoliko dijete ne reagira na podražaje kojima se testiraju urođeni
refleksi, to je znak da nešto nije u redu i da je moguće da je došlo do
određenih oštećenja živčanog sustava. Važno je odmah se konzultirati s
liječnikom ako primijetite da dijete ne reagira kako bi trebalo. Bebe posjeduju
veliki broj refleksa, a mi ćemo ovdje spomenuti samo neke od njih.
Refleks sisanja i gutanja
Kod nekih beba je već u trbuhu zabilježeno sisanje palca preko
ultrazvuka. Refleks sisanja presudan je za kvalitetno hranjenje u
početku bebina života, a nestat će do četvrtog mjeseca života kada će sisanje
postati naučena navika i potreba. Ovaj refleks možete testirati tako da bebi
umetnete bradavicu, prst ili dudu u usta. Beba bi trebala umetnuti predmet
ukliještiti između nepca i jezika te micati jezik preko toga naprijed-natrag.
Ako joj stavite vodu ili mlijeko u usta, beba će to progutati. Ona tijekom
sisanja treba uskladiti refleks sisanja, gutanja i disanje. To nije uvijek
lako, pa se ponekad zna dogoditi da se beba zagrcne, iako ima dobre reflekse.
Moroov refleks
Poznatiji je kao reflex obuhvaćanja i dijete ga koristi kada je
preplašeno i kada osjeća da treba zaštitu. Primijetit ćete da beba ispruži ruke
i noge i da ih povlači prema prsima na glasnu buku i/ili iznenadna kretanja.
Položite bebu na leđa i kada se umiri iznenadna kihnite ili se zakašljite, beba
bi trebala isti čas reagirati na gore opisani način. Refleks se gubi nakon
četiri do šest mjeseci.
Refleks hvatanja
To su refleksi opipa koji bebu potiču na hvatanje prstima ruku (palmarni
refleks) ili na svijanje nožnih prstiju (plantarni refleks). Prvi se
unutar šest mjeseci života razvija u svrhovito pružanje ruku i hvatanje. Drugi
se gubi nakon godine dana. Taknete li bebinu ručice, ona će svojom šakicom
čvrsto stisnuti vaš prstić. Prstići na nogama također će se snažno stegnuti
gotovo uvijek kada dotaknete bebine tabane i pokušate il poškakljati.
Iako beba refleksno može snažno
uhvatiti zvečku ili igračku, uvijek budite prisutni jer tijekom otpuštanja
refleksa igračka može preplašiti ili čak ozlijediti bebu.
Refleks hodanja
Kad primite dijete uspravno, jasno ćete uočiti kako imitira pokrete
koraka kada ga približite podlozi.Nije to čvrst hod, već lagano doticanje
podloge prstićima, no ovaj refleks lako je uočiti. Gubi se nakon nekoliko
mjeseci.
Refleks traženja
Dotaknete li nježno jagodicom prsta bebin obraščić, primijetit ćete kako
beba odmah okreće glavu na tu stranu i otvara usta. Beba tim refleksom traži
bradavicu i upravo zbog njega nije potrebno kod početka dojenja bebi gurati
bradavicu u usta, već samo taknite bebu dojkom i ona će sama pronaći
idealan položaj.
Refleks puzanja
Kada položite bebu potrbuške ona će već od samog rođenja u toj pozi
zauzimati stav za puzanje, iako to još uvijek ne može. Ovaj refleks nestaje
oko trećeg mjeseca kada beba položena na trbuh počinje pružati nogice i više
nije u pogrčenom položaju.
Refleks Babinskog
Kada se taban nježno pomazi od pete k prstima, prstići se na nogama
rašire i podignu, a stopalo savije prema unutra. Traje od šest do dvije
godine, a ukoliko se kod djeteta manifestira i kasnije, onda je to znak nekih
neuroloških poremećaja.
Refleks jačanja vrata
Pomaže bebi u koordiniranju pokreta glavice i ruku. Obično se
gubi nakon šest mjeseci. Možete ga testirati tako da položite bebu na leđa i
nježno okrenite glavicu na desnu stranu. Bebina desna ruka trebala bi se
odmaknuti od tijela, a lijeva bi se ruka trebala svinuti prema gore, prema
glavici.
Obrambeni refleks
Ovi refleksi ne nestaju sve dok beba ne stekne precizniju motoričku
kontrolu, odnosno preciznu kontrolu nad vlastitim pokretima. Testirajte ovaj
refleks tako da položite bebi na leđa i držite igraču iznad bebine glave cca
30cm i polagano je primičite prema bebinog glavici. Beba bi trebala okrenuti
glavu na drugu stranu.
Nama roditeljima, a posebice pedijatrima, urođeni refleksi u
ranoj dobi vrlo su bitni. Njihova prisutnost, intenzitet, ali i pravodobno
iščezavanje, odnosno zamjena naučenim radnjama, vrlo su važan pokazatelj da je
s djetetom sve u redu te da napreduje očekivanim tempom. Zato pogledajmo koje
sve refleksne radnje možemo pratiti kod novorođenčeta.
Poticanjem određenih refleksa možemo poticati razvoj
Reflekse kod novorđenčeta lako je promatrati, kad nam netko ukaže na
njih. Oni se uvijek javljaju u vrijeme kontakta roditelja i djeteta kao
posljedica određenih podražaja i dodira. U kontaktu s roditeljima dijete je
neprestano pod nekom vrstom podražaja na koje zatim reagira na tipičan način.
Mnoge reflekse ćemo poticati sasvim nesvjesno, primjerice, za vrijeme
presvlačenja ili masaže, a mnoge, manje izražajne nećemo nikada ni zamijetiti.
No to vas ne treba zabrinjavati jer će se detaljnijim promatranjem refleksa
pozabaviti pedijatar.
No, refleksi se mogu poticati i namjerno s ciljem vježbanja
djetetove muskulature. Poticati smijete Galantov refleks i refleks hvatanja.
Refleks hvatanja iskoristite tako da djetetu koje se primilo za vaše prste
dopustite da se samo, na nekoliko sekundi, odigne od podloge i vrlo kratko drži
svoje tijelo u zraku, dok mu vi pridržavate glavicu. Ovu vježbu možete raditi
nakon drugog tjedna života. Stimuliranje stopala ili kralježnice (Galantov
refleks), možete izvoditi odmah nakon rođenja tako da prelazite prstom po
djetetovim leđima i stopalima te pratite reakcije.
Dodirivanjem stopala možete ispravljati male deformacije stopala koje
su se dogodile zbog položaja djeteta u majčinu trbuhu. Ako djeteova stopala
(tabani) “gledaju” jedno prema drugom, dodirujte vanjsku stranu stopala. Ono će
se svijati prema van i tako ispravljati. Stopala svinuta poput banane
ispravljat ćete doirivanjem unutarnje strane stopala.
