Nema ništa zdravije nego dojiti svoju bebu i uživati u tome. Prema statističkim podacima svega 15,9 posto žena uspijeva isključivo dojiti do šest mjeseci djetetova života.
Kada je dojenje u pitanju, svaka porodilja ima svoju priču. Dok jednima dojenje od prvoga dana ide bez problema, druge muku muče s mastitisima i bolnim ragadama ili tvrde kako nemaju mlijeka. Dojenje je nešto o čemu mnogi smatraju da znaju sve, ali rijetki se uistinu educiraju. To ostavlja prostora raznim mitovima, pogrešnim savjetima mama, nana, svekrva… kojima, najčešće nesvjesno, sabotiramo dojenje svog djeteta. Činjenica je da svaka žena može dojiti, a zbog kojih pogrešaka porodilje naposljetku doista i nemaju dovoljno mlijeka za svoju bebu.
Da biste uspješno dojili dijete potrebno vam je golemo strpljenje i podrška okoline iz kojeg crpite uvjerenje da činite pravu stvar kada se problemi počnu nizati. Dojenje je "prirodna stvar", ali je i vještina koju treba savladati. Zato ne prepuštajte dojenje prirodi - naoružajte se znanjem na vrijeme.
Najčešće greške kojima nesvjesno sabotiramo dojenje:
1. Prvih dana nakon porođaja nemamo mlijeka, pa dijete nije potrebno često stavljati na prsa
U prva tri dana nakon rođenja djeteta u dojkama nastaje prvo mlijeko koje zovemo kolostrum. Izlučuje ga se vrlo malo (2-20 mililitara), ali to je sasvim dovoljno za tek rođenu bebu, čiji je želučić veličine oraha. Prema količini i sastavu, kolostrum zadovoljava sve potrebe djeteta u prvim danima života. On je veoma važan za dijete i majku, djecu štiti od infekcija te daje psihičku podršku i majci i djetetu. Osim toga, majci ti prvi podoji pomažu jer kontaktom kožom na kožu i čestim dojenjem tijelo luči hormon oksitocin, koji pospješuje kontrakcije maternice, omogućava njezino stezanje i sprečava dugotrajno krvarenje.
Česti podoji (minimalno osam puta tokom 24 sata) u prva tri dana jako su važni da bi beba "navukla" dovoljno mlijeka za svoje buduće potrebe.
2. Nepravilan položaj djeteta pri dojenju
Pravilno postavljanje dojenčeta na dojku jako je važno kako ne bi došlo do oštećenja bradavica ili zastoja mlijeka u dojkama. Ako beba nije u pravilnom položaju, neće pravilno sisati, a majka će imati bolne bradavice. Do bola u bradavicama najčešće dolazi kad djetetova usta nisu dovoljno otvorena, pa jezikom pritišće bradavicu umjesto dojke. Plosnate ili male bradavice dobro je prije dojenja podražiti masiranjem. Prihvatite bradavicu između palca i kažiprsta, nježno je trljajte i pritom izvlačite. Nakon nekoliko takvih pokreta bradavica će postati kruta i beba će je lakše pravilno prihvatiti. Katkad je to potrebno ponoviti i tokom dojenja, a možete upotrijebiti i kockicu leda. S vremenom će bradavica postati ispupčenija, a i bolna će neugoda proći.
U prvih 24-48 sati nakon porođaja nastaje početna punoća dojki. To je normalna pojava, a posljedica je veće količine krvi u dojci i pojačanog stvaranja mlijeka. Kod podoja na zahtjev bebe i bez ograničenja trajanja podoja osjećaj punoće dojki brzo nestaje. Ako pražnjenje mlijeka nije dovoljno, dolazi do zastoja mlijeka: dojka je otečena, bolna i teška, a koža napeta, sjajna i topla.
Često možete napipati manje ili veće kvržice koje nastaju nakupljanjem mlijeka u kanalićima. Za uspješno dojenje jako je važno prevenirati nastanak tog stanja, a to znači od početka primijeniti pravilnu tehniku dojenja koja će omogućiti da dijete češćim i učinkovitim podojima smanjuje količinu napetosti u dojci.
3. "Skupljanje" mlijeka u dojci
Mnoge žene misle kako će dojenjem na zahtjev i bez ograničenja trajanja podoja ostati bez mlijeka, te pokušavaju "skupljati" mlijeko u dojci. Baš tada čine veliku pogrešku. Veoma je važno shvatiti da dojenje funkcionira na principu "ponude i potražnje", što znači: koliko mlijeka beba uspije izvući, toliko će se i stvarati.
Beba treba sisati kad god poželi i koliko god želi, čime će zadovoljiti ne samo glad i žeđ nego i urođenu potrebu za sisanjem. Svako odgađanje i preskakanje podoja, zamjena podoja adaptiranim mlijekom, čajem ili vodom kako bi mlijeko nadošlo, omest će taj proces i narušiti proizvodnju mlijeka. Time se stvaraju idealni uvjeti za stvarni manjak mlijeka, nezadovoljnu bebu i zabrinutu majku koja zbog skupljenog mlijeka može dobiti bolne upale (mastitis). Upravo je mastitis jedan od najčešćih uzroka preranog prestanka dojenja.
4. Mišljenje da imate loše i nekvalitetno mlijeko te dohranjivanje djeteta industrijskim pripravcima
Majčino mlijeko ne može biti loše ili nekvalitetno jer je mlijeko svake majke savršeno prilagođeno baš njezinoj bebi i mijenja se u skladu s djetetovim potrebama. Stoga nijedan industrijski pripravak ne može u potpunosti oponašati majčino mlijeko. Ispitivanja su pokazala da je sastav majčina mlijeka (udio ugljikohidrata, masti i proteina) prilično konstantan i ne varira jako zbog prehrane majke jer se u slučaju nedovoljnog unosa crpe rezerve pohranjene u majčinu organizmu. No dugoročna lošija prehrana može negativno utjecati na zdravlje majke. Zato je veoma važno da dojilja ima raznovrsnu i uravnoteženu prehranu, koja je nužna za očuvanje njezina zdravlja i pravilan razvoj djeteta. Sve nutritivne sastojke i energiju dijete crpi iz majčina mlijeka te ih majka mora nadoknaditi izvorima iz vlastite prehrane.
Stoga majka tokom dojenja ima povećane energetske i nutritivne potrebe. One su u prosjeku uvećane za 500 kcal, ovisno o konstituciji majke i potrebama novorođenčeta. Najbolji pokazatelj jesu li te potrebe zadovoljene jest održavanje tjelesne mase, pri čemu se kod dojilja tolerira maksimalni gubitak od 500 g mjesečno.
Uravnotežena i zdrava prehrana tokom dojenja ne mora značiti veliku promjenu u izboru i pripremi namirnica. Važno je da je izbor namirnica raznolik i da obroci sadržavaju namirnice iz svih pet preporučenih grupa - voća, povrća, mliječnih proizvoda, mesa i žitarica.
Velike količine mlijeka i mliječnih proizvoda, kako bi se proizvelo "bolje i kvalitetnije mlijeko", mogu stvoriti kolike i grčeve kod beba jer kravlje mlijeko ima vrstu bjelančevina koju naš organizam teško probavlja. Za količinu mlijeka važno je da majka uzima puno tekućine. Vodu nikako ne smijemo zanemariti i zamijeniti drugim vrstama tekućine. I da, u narodu je uvriježeno da dojilja pije pivo kako bi se stvaralo više mlijeka. To je netočno i opasno za zdravlje djeteta.
5. Mišljenje da ste ostali bez mlijeka
Kad prođe prvi osjećaj napunjenosti dojki i uspostavi se normalan redoslijed dojenja, žene osjete mekoću dojki i počnu strahovati da su ostale bez mlijeka. Bebe mogu plakati, jako često tražiti sisanje, ali to ne mora značiti da su gladne i da trebaju dohranu. Ne morate se bojati jer sve dok dijete redovito i na zahtjev siše - mlijeko se stvara. Ako tada uvedete dohranu, nećete dati priliku dojenju jer dijete neće imati priliku "navući" dovoljno mlijeka za svoje potrebe.
Žena može izgubiti mlijeko samo u ekstremno stresnim situacijama, a i to je vrlo rijetko. Žene su dojile i u ratu, u vrlo teškim i nezdravim uvjetima jer mlijeko ne može odjednom nestati. To je ipak dugotrajniji proces. Prolaktin, hormon zaslužan za stvaranje mlijeka, pojačano se luči kada smo pod stresom.
Važno je redovito dojenje, pravilna prehrana i uzimanje tekućine, a bitno je i da dovoljno spavate i odmarate se te da djetetu ne dodajete čaj, vodu ili adaptirano mlijeko kao pomoć. Ako niste sigurni je li dijete dovoljno sito, možete otići na testno dojenje kod pedijatra kako bi vam izvagali dijete prije i nakon podoja. Jako je važno da pratite broj mokrih pelena ako isključivo dojite. Dnevno morate izbrojiti pet ili šest mokrih jednokratnih ili od šest do osam platnenih pelena. Isključivo dojeno dijete od trećeg dana života mora imati najmanje tri stolice dnevno i tako prvih šest tjedana.
6. Često vaganje djeteta
Većina majki sa strahom se pita napreduje li dijete. Najsigurniji i najprecizniji način jest mjerenje prirasta mase djeteta. Pritom treba paziti da se dijete uvijek vaga na istoj vagi i po mogućnosti potpuno golo. No treba znati da djeca rastu u skokovima, a ne prema stabilnoj krivulji. Dijete ne mora svaki dan dobivati na masi, pa vas svakodnevno vaganje može nepotrebno zabrinuti. Neka djeca mogu na početku sporije napredovati, pa to poslije nadoknaditi i obratno. Dovoljno je da dijete važete jednom tjedno.
Ono bi trebalo povratiti porođajnu masu od 10 do 15 dana nakon porođaja. Ako 15. dan nakon porođaja još nije povratilo porođajnu masu, potrebno je procijeniti tehniku dojenja. Nakon toga poželjne vrijednosti prirasta mase kreću se ovako: u prvom tromjesečju oko 175 g na tjedan ili 750 g na mjesec; u drugom tromjesečju oko 140 g na tjedan ili 600 g na mjesec; u trećem tromjesečju oko 110 g na tjedan ili 450 g na mjesec; u četvrtom tromjesečju oko 70 g na tjedan ili 300 g na mjesec.
7. Davanje vode ili čaja
Bebi do šest mjeseci starosti potrebno je samo majčino mlijeko, a nakon šestog mjeseca djetetu treba davati dodatnu tekućinu, ali ako se odlučimo za čaj, trebamo biti oprezni jer biljke nisu hrana koja se preporučuje djetetu.
Majčino se mlijeko mijenja u sastavu od početka do kraja podoja, pa dijete na početku podoja uvijek dobije vodenasto mlijeko koje taži žeđ. Davanje čaja, čak i u malim količinama, može stvoriti probleme i mami i bebi. Davanjem čaja punimo želučić bebe, ali joj ne dajemo dovoljno hranjivih tvari. Osim toga, time remetimo i uspostavu proizvodnje mlijeka po načelu ponude i potražnje jer će beba zbog privremenog osjećaja sitosti imati veće razmake između podoja, pojest će manje mlijeka, pa će se i manje mlijeka stvarati.
8. Prestanak dojenja zbog majčine ili djetetove bolesti, mastitisa, uzimanja lijekova…
Ako ste prehlađeni i imate temperaturu, infekciju ste prenijeli na dijete znatno prije nego što su vam se javili ikakvi simptomi bolesti. Dojenjem ćete zaštititi dijete od te prehlade. Mnogo je lošije ako beba ne dobiva vaše vrijedno mlijeko i antitijela koja mu predajete, a bakterije koje imate već su joj ionako prenesene. Isto vrijedi i ako imate zastoj mlijeka i mastitis. Prestanak dojenja u tom trenutku loš je i za vas, i za proizvodnju mlijeka, i za samo dijete.
Liječenje mastitisa uključuje redovito pražnjenje dojki, uzimanje obilja tekućine, toplo-hladne obloge, obloge od listova kupusa koji izvlače upalu, snižavanje temperature i eventualnu antibiotsku terapiju, što isključivo može propisati liječnik. Ako je uzimanje lijeka jedini izbor, naglasite liječniku da dojite, a on će pronaći adekvatan lijek.
U slučaju bolesti djeteta najvažnija je zdrava i adekvatna prehrana, što dijete dobiva u majčinu mlijeku, a dojenjem dobiva i jednako važnu bliskost s majkom. Osim toga, bolesno dijete može biti nervoznije, razdražljivije, može slabije jesti i brzo se umarati, pa je i zato podoj na zahtjev te isključivo dojenje idealno.
9. Trudna sam - ne smijem više dojiti!
Ako ste trudni i želite dojiti, a nemate problema u trudnoći, možete nastaviti s dojenjem. Ne postoji nijedna studija koja dokazuje da je dojenje trudne majke negativno utjecalo na nerođenu bebu. Jedite kako treba i odmarajte se kad god možete.
10. Upotreba šeširića za bradavice
Dojenje je prirodan proces koji najbolje napreduje ako se odvija na prirodan način. Šeširić za bradavice ne rješava problem bolnih bradavica i dojenja i trebao bi biti posljednje rješenje - kada ništa drugo ne pomaže. Dojenje je kombinacija instinkta, refleksa i učenja te za to treba imati dovoljno strpljenja, volje i samopouzdanja. Obično je potrebno nekoliko tjedana kako bi se majka i dijete upoznali i kako bi prošle one početne poteškoće oko dojenja i preosjetljivosti bradavica.
Prije upotrebe šeširića trebalo bi isprobati sve druge tehnike - od pravilnog položaja djeteta kako se ne bi stvarale ranice i bol u bradavici, izvlačenja uvučenih bradavica, mazanja majčina mlijeka na oštećene bradavice, istiskivanja mlijeka u slučaju tvrdih i punih dojki kako bi dijete lakše primilo dojku te osjetilo miris i okus mlijeka…
Upotreba šeširića može stvoriti mnoge probleme: bebe uz njih moraju snažnije sisati, brže se umaraju te posišu manje mlijeka; teže isprazne dojku do kraja pa je veći rizik od zastoja mlijeka; refleksi dojenja slabije se stimuliraju bez izravnog kontakta majke i bebe te dolazi do manje proizvodnje mlijeka; djeca se naviknu na šeširić i odbijaju dojku zbog razlike u tehnici sisanja; veći je rizik od infekcija, bakterija i gljivica; nepravilno namješten šeširić majci stvara bol, a djetetu onemogućuje sisanje…
