Alergije i netolerancija određenih vrsta namirnica sve su češća pojava među bebama.
Alergija se manifestuje akutnom reakcijom, dok se netolerancija prema hrani ispoljava u periodu od 12 sati do nekoliko dana nakon konzumiranja neodgovarajuće vrste namirnice.
Alergija na hranu javlja se kao posljedica naglašene reakcije na neku vrstu namirnice koju organizam registruje kao stranu materiju. Organizam oslobađa antitijela (IgE) koja napadaju proteine u hrani, što izaziva alergijsku reakciju. U simptome spadaju kožni osip (koprivnjača), oticanje i svrab lica, kihanje, zapušen nos, suzenje očiju, curenje iz nosa i otežano disanje.
U vrlo rijetkim slučajevima, beba može da doživi anafilaktički šok, što je najteži oblik alergijske reakcije, koja može i da ugrozi život. Manifestuje se oticanjem sluzokože grla, zatezanjem vrata, mlitavošću tijela, a dijete može da poblijedi ili poplavi. Dijete čak može da izgubi svijest, a ukoliko mislite da se radi o anafilaktičkom šoku, obavezno odmah pozovite Hitnu pomoć, ili odvezite dijete u urgentnu službu. Ako ljekari potvrde dijagnozu, dobiće injekciju epinefrina (adrenalin).
Netolerancija prema hrani javlja se kada bebin probavni sistem ne može da svari određenu vrstu namirnice, najčešće zbog nedostatka specifičnog enzima u organizmu. Simptomi uključuju bolove ili grčeve u stomaku, povraćanje i proliv, a ponekad i probleme u ponašanju.
style="display:block"
data-ad-client="ca-pub-3764311493977162"
data-ad-slot="6473405334"
data-ad-format="auto">
NAJČEŠĆI I NAJJAČI ALERGENI
Kravlje mlijeko
Oko 6% beba alergično je na ovu namirnicu i to zbog toga što njihov probavni sistem ne može da svari mliječne proteine (laktoglobuline) i šećere. Alergijska reakcija javlja se kao posljedica nedostatka laktaze, enzima koji razgrađuje mlijeko.
Jaja
Alergija na ovu namirnicu obično nastaje zbog nepodnošenja proteina iz bjelanceta, pa ga zbog toga ne treba davati bebama mlađim od godinu dana. Međutim, tvrdo kuhano žumance smije da se uvede nešto ranije u ishranu.
Sirova jaja
Bebe i mala djeca ne bi trebala jesti sirova jaja ili namirnica pripremljene sa sirovim jajima. Sirova jaja mogu sadržavati bakteriju salmonella enteritidis, što može rezultirati ozbiljnim stanjem povraćanja, proljeva i grčeva u trbuhu. Uvijek kuhajte jaja dok ne budu potpuno tvrdo kuhana. Također pripazite da su jaja dobro termički obrađena i kod pripreme drugih jela.
Pšenica i druge žitarice
Ova grupa namirnica poznati je nositelj alergenih materija, a pšenica je najpoznatija među njima. Pojedine bebe ne podnose protein gluten iz pšenice. Inače, ova osjetljivost posljedica je genetskih promjena uslovljenih evolucijom, tako da organizam nekih ljudi ne prepoznaje peptide glutena.
Kikiriki
Svako trideseto dijete mlađe od dvije godine alergično je na kikiriki. Ukoliko postoje slučajevi astme, ekcema ili bilo koje druge vrste alergije u vašoj, ili porodici vašeg supruga, nemojte da dajete mališanu kikiriki niti proizvode od njega (puter i grickalice) sve do navršene četiri godine. Inače, kikiriki je najčešći uzročnik alergijskog šoka.
Orašasti plodovi
Ova alergija obično se javlja između druge i četvrte godine života i u većini slučajeva traje cijeli život. Izaziva je nekoliko vrsta bjelančevina prisutnih u ovim plodovima, a najčešće su to albumin i vicilin. Među orašastim plodovima najčešća je alergija na orahe, lješnjake, bademe, pinjole te brazilske, indijske i makadamija oraščiće.
Od svih čestih alergena, orašasti plodovi najčešće izazivaju teške alergijske reakcije kao što je anafilaktički šok. Ostali karakteristični simptomi su mučnina, bol u donjem dijelu trbuha, kožne reakcije, astma, kašljanje i hripavost. Osim u čokoladi, keksima i pecivu, mogu se nalaziti i u tjestenini, među, žitaricama, preljevima za salatu i ostalim prerađenim prehrambenim proizvodima, a čest su sastojak i u sapunima, gelovima za tuširanje i mnogim drugim kozmetičkim proizvodima.
Soja
Ova alergija je česta kod djece, no većina preboli alergiju do druge godine života. Alergiju uzrokuju bjelančevine u zrnu soje, posebice neke od rezervnih (skladišnih) bjelančevina koje služe za rast nove biljke, primjerice vicilin i legumin.
Simptomi su slični kao kod alergije na mlijeko te uključuju kožne reakcije, mučninu, probavne smetnje i poteškoće u disanju. Rijetko izaziva anafilaktički šok.
Soju je danas u prehrani teško izbjeći jer je sadrži oko dvije trećine svih prerađenih prehrambenih proizvoda. Često se koristi za teksturiranje i emulgiranje proizvoda te kao proteinska punila, a sojino brašno se koristi za produživanje roka trajanja mnogih proizvoda i za poboljšanje okusa pečenih kora.
Med, kukuruzni sirup i javorov sirup
Bebama ne treba nuditi bilo koji od tih proizvoda, jer oni mogu sadržavati bakterije clostridium botulinum. Ukoliko beba proguta namirnicu koja sadrži ovu bakteriju, bakterija tada proizvodi otrov koji uzrokuje botulizam. Dojenački botulizam napada nervni sistem i izuzetno je opasan jer može dovesti i do najgoreg ishoda.
Nepasterizirani sok
Nepasterizirani sok može sadržavati bakterije e. coli i salmonele. Oko 98% svih sokova u prodaji se pasterizira, ali pročitajte naljepnicu, ako niste sigurni.
Južno voće
Naranče, grejp, kivi i ostali agrumi mogu proizvesti alergijsku reakciju kod bebe ispod 12 mjeseci starosti. Izbjegavajte ovo voće u tom periodu ili se posavjetujte sa pedijatrom oko uvođenja agruma.
Jagodičasto voće (jagoda, kupina, malina) zbog sklonosti da izaziva alergijske reakcije preporučuje se tek pri kraju prve godine života.
Uvođenje čvrste hrane je važan korak u razvoju bebe. Međutim, roditelji moraju biti oprezni i informirani o namirnicama koje daju bebi. Postoje neke namirnice koje mogu potencijalno izazvati alergijske reakcije ili u nekim slučajevima botulizam (koji napada nervni sistem). Izuzetno ja važno pomno birati namirnice, a naročito u prvih 12 mjeseci života djeteta, jer probavni sistem u toj dobi nema svojstvo da zaštiti organizam od bakterija.
