Postepeno uvođenje dohrane djeci bitno je zato što se hrana sastoji od mnoštva hemijskih supstanci koje ulaze u njen sastav. Te hemijske supstance imaju svoju ulogu u organizmu. Međutim, one također mogu biti i potencijalno štetne za pojedine ljude. Taj potencijalni štetni uticaj naročito može biti štetan za dojenčad koji su do tada konzumirala samo majčino mlijeko (ili eventualno neku zamjenu). Za mnoge namirnice dječija probava nije spremna, pa je potrebno odgoditi njihovo uvođenje. Zato se hrana uvodi postepeno da bi se otkrila (ne)spremnost djetetovog organizma na njih. Prvo se uvode one namirnice koje su slabo alergene, a kasnije one koje su visoko alergene.
Tablice dohrane služe kao preporuke. Postoje razne tablice dohrane, zavisno od toga koje preporuke se poštuju pri njihovoj izradi. U suštini dobro je držati se nekoliko pravila, a tablice se mogu koristiti kao okvirne smjernice. One mladim majkama mogu biti odličan izvor informacija i smijernice za uvođenje dohrane. Ono na šta se treba paziti je da se namirnice uvode postepeno (svaka nova po nekoliko dana), da namirnice budu što kvalitetnije (kada god je moguće da su organske), da se dobro čuvaju od razvoja mikrooranizama i da ne sadrži štetne namirnice.
Koje namirnice se ne smiju uvoditi do prve godine života? Da li se poslije toga smije sve davati djetetu?
Do prve godine ishrana bebe ne smije sadržavati so, šećer ni zamjene za šećer, med, prženo, loše masnoće, procesiranu hranu, hranu sa aditivima, hranu u kojoj je moglo doći do razvoja mikroorganizama. Dobro je i nakon godinu dana odgoditi visoko alergene namirnice, kao što su orašasti plodovi, kivi i sl, kao i namirnice na koje je dijete već pokazalo određeni stepen alergije prilikom uvođenja. Ni poslije toga se ne bi trebalo sve davati djeci, tj. moralo bi se paziti da ishrana bude što zdravija, ne samo zbog mogućih alergija (one su samo jedna od mogućih efkata hrane), nego općenito zbog uticaja na dječije zdravlje.
Kako prepoznati alergiju na hranu? Da li se i čime tretira eventualni osip?
Alergija na hranu, kao i na druge supstance može imati simptome od obične nelagode nakon konzumiranja (nadimanje, gasovi, blaga mučnina i sl.) do jakih smrtonosnih reakcija u vidu anafilaktičkog šoka. Neki od simptoma su osip po koži, povraćanje, gušenje, kašalj, kihanje, oticanje pojedinih dijelova kože sa crvenilom, oticanje lica itd
Šta nakon alergije na neku namirnicu?
Ako je alergija blažeg oblika, kao npr. blagi osip, bolovi u stomaku (u vidu grčeva iako je period grčeva prošao), onda je samo potrebno prestati sa uvođenjem namirnice i odgoditi njeno uvođenje za nekoliko sedmica pa probati ponovo. To se može ponoviti nekoliko puta ako se primjeti ponovna alergija, ali može se desiti da će dijete cijeli život biti alergično na naku namirnicu, a ne samo da je u pitanju nespremnost njegove probave na nju. Ako se primijeti da svaki put reaguje, onda se ne treba više pokušavati s tom namirnicom, nego treba uraditi alerotestove da se utvrdi ili isključi alergija. Ako su simptomi teži, ako se primijetikašalj (ili kašljucanje), zacrvenjenost, gušenje i sl. odmah treba ukloniti namirnicu i odvesti dijete što prije u hitnu.
Kakvo je stanje sa alergenim namirnicama kasnije u životu?
Dijete može cijeli život ostati alergično na neku namirnicu. Zato se namirnice postepeno uvode da se može metodom isključivanja utvrditi na šta je dijete alergično. Alergija može trajati neko vrijeme, a kasnije u životu nestati, jer se organizam može "naviknuti" na neke alergene koji se pomalo unose u organizam (to je jedan od načina liječenja alergija). Ako se utvrdi alergija, alergeni se trebaju izbaciti iz ishrane (npr. orašasti plodovi, gluten itd,) i mora se strogo paziti na njihovo neunošenje, naročito ako je u pitanju alergija kja je dovela do teže reakcije, kao što je gušenje..
Kada je najbolje uvesti gluten u ishranu bebe?
Po mom mišljenju nema potreba da se žuri sa njegovim uvođenjem. Može se uvesti po tablicama dohrane, oko 6-7. mjeseca, a može se i odgoditi koliko želite. Žitarice bez glutena su uglavnom nutritivno vrjednije od glutenskih, tako da djetetu neće ništa faliti ako se odgodi uvođenje i poslije godinu dana.
Kakvo je vase misljenje o baby-led weaning nacinu dohrane, gdje kaze da se bebi uvodi lokalno, sezonsko voce i povrce? To bi npr. znacilo da bebi sa 6 mjeseci dajemo mahunarke ili kupusnjace ukoliko im je sezona. A po tablicama se ovo povrce dosta kasnije daje.
Mislim da je to dobar način uvođenja dohrane, s tim da se i tada treba paziti na postepeno uvođenje. Sezonska ishrana je također vrlo pohvalna. Međutim, ako nije sezona namirnica koje bi bebi trebalo uvoditi, onda se treba naći sredina. Mnoge namirnice mogu se koristiti iz zamrzivača. Npr. zimi je vrlo teško išta imati sezonsko kod nas, eventualno cvekla, blitva, špinat, luk i sl. tako da bi bebina ishrana bila vrlo siromašna. U tom slučaju mogu se uzeti voće i povrće koje ste spremili u zamrzivač kada mu je bila sezona ili eventualno gotove kašice koje se mogu pripremiti kući ili eventualno uzeti kupovne.
Najbolje je početi sa uvođenjem povrća, pogotovo onog koje je po prirodi bljutavo, pa kasnije sa jabukom i ostalim voćem. Razlog je što neka djeca odbijaju povrće nakon što probaju slatko voće.
Gdje se ispoljava( na kojem dijelu tijela) alergija kod novorodjenceta koje doji? Ukoliko majka pojede neku namjernicu na koju je beba alergicna?
To je vrlo individualno, nema pravila. Treba pratiti svaku promjenu, nešto novo što se ranije nije dešavalo. Međutim, preko mlijeka se ne prenosi veliki broj alergena, eventualno ako je mama izrazito alergična na nešto treba pripaziti. Za ostalo se ne treba brinuti, osim ako se zasta pojavi neki osip ili drugi problem koje sam gore navela.
Da li je bebama koje imaju alergiju na neku namurnicu ( npr. protein kravljeg mlijeka), da li je ispravna potpuna apstinencija mliječnih proizvoda tipa pola godine ili je sasvim uredu da se "pomalo "daju mliječni proizvodi da se odbrambeni mehanizmi aktiviraju?
Zavisi od jačine rekcije organizma na neki alergen. Npr. za osobe koje imaju alergiju na gluten ili orašaste plodove, i najmanja količina glutena i orašastih plodova (čak i u tragovima) dovešće do jake alergijske reakcije. Inače, kod alergija je specifično što količina alergena ne mora imati nikakvu ulogu u jačini reakcije na njih. Ako je alergijska reakcija u blažem obliku onda nema smetnje da se "pomalo" daju. Međutim, to pomalo je relativno, jer nemate priliku odrediti koliko alergena imate u nekoj namirnici i kakva će biti reakcija neki idući put.
Postoje razlicite preporuke oko uvodjenja jaja u ishranu, Vaš stav?
Treba početi sa žumanjcetom, pa bjelancetom, pa oko godine sa cijelim jajetom. U suštini samo je bitna postepenost da se provjeri moguće prisustvo alergije.
Da li osip u vidu atopijskog dermatitisa moze povezati sa alergijom, tj reakcijom na neke namirnice?
Može se povezati, iako nije tačno utvrđeno koji su uzroci atopijskog dermatitisa. Međutim, često pomaže izbacivanje određenih namirnica, što je opet individualno.
Uvodjenje citrusa? Kada i kako?
Da, od navršene godine, pa i kasnije. Npr. u vidu limunade s medom.
Na naša pitanja odgovarala je dr Safija Softić-Namas,
style="display:block"
data-ad-client="ca-pub-3764311493977162"
data-ad-slot="6473405334"
data-ad-format="auto">
Po zanimanju je doktorica medicine.
Od početka akademskog školovanja posebno je zainteresovana za pravilnu ishranu. Svo vrijeme studiranja i vrijeme nakon toga je posvetila ličnom usavršavanju u oblasti pravilne ishrane. Završila je online obuke:
– „Nutrition for health promotion and disease prevention“ (California University)
– “Intrduction to food and health” (Stanford University), kurs za doktore medicine
– „Children nutrition and cooking“ (Stanford University).
style="display:block"
data-ad-client="ca-pub-3764311493977162"
data-ad-slot="6473405334"
data-ad-format="auto">
Kao rezultat tog usavršavanja drži radionice zdrave ishrane u Centru za edukaciju i istraživanje Nahla. U istom centru vodi Savjetovaliste o zdravoj ishrani u sklopu kojeg vrsi savjetovanje i izradu individualnih programa ishrane.
Osim toga, drži edukativna predavanja i radionice na raznim mjestima o pravilnoj ishrani i promociju ishrane kao načina prevencije mnogih zdravstvenih problema. Iz istog razloga piše blog pod nazivom „Doktorica sa oklagijom“ i uređuje portal dobrekalorije.ba.
Majka je troje djece.
