Da li ultrazvučni pregledi u trudnoci štete na bilo koji nacin plodu-bebi?
Već je treća generacija djece kontorlisane tokom trudnoće ultrazvučnim tehnikama i ne uočavaju se nikakve fizičke niti psihičke poljedice upotrebe ultrazvuka. Zbog toga možemo sa pravom zaključiti: UZV nije štetan po fetus i majku i ogroman je benefit u dijagnostici građe i funkcije fetusa.
Ultrazvučni pregledi ne štete fetusu niti majci, ali postoji dob trudnoće u kojima ih je poželjno učiniti. To je dob od 11 do 13+6 nedjelja, do 11 nedjelje radi potvrde trudnoće i spoznaje da je ona zaista umaterici. Od 18 do 22 nedjelje preporučuje se pregled (tzv anomaly ili anatomy scan) kojim se detektira građa svih organa i to je poželjno učiniti sa 3/4D UZ. U uvoj dobi se pregleda se i dužina grlića materice(transvaginalno) radi preveniranja prijevremenog poroda. Pregledi u ostalim dijelovima trudnoće važni su zbog dinamike rasta i razvoja funkcija kod djeteta. UZ pregled tri nedjelje prije termina se preporučuje radi određivanja težine bebe, njenog položaja i zrelosti odnosno spremnosti za normalan život nakon poroda. Postoje pravila i principi koje preporučuju pojedini sistemi zdravstne zaštite trudnica pojedinih zemalja. U našoj zemlji, nažalost nema Konsensuza o tajmingu kontrola.
Šta je kombinovani skrining i kome je namijenjen?
Kombinovani skrining je neinvazivna metoda prenatalnog testiranja fetusa na nasljedna oboljenja fetusa. To se odnosi prijes svega na najčešća oboljenja, abnormalnosti broja hromozoma (Down Sy i slični). Metoda je probir, gdje se kombinuju UZ markeri fetusa (nuhalni nabor i nosna kost) te ostali markeri vidljivi u toj dobi. Sa biohemijskim markerima iz krvi majke. Vrijednosti markera i jednih i drugih markera (kombinovano) se obrađuju u softveru koji izračunava rizik ili mogućnost genetske bolesti fetusa. Postoje granice koje ukazuju da li taj rizik ne postoji, je li on visok ili je u tzv. sivoj zoni. Ginekolog koji se tim bavi određuje dalji stav. Kombinovani skrining je praktičnoo namjejenj svakoj trudnici, jeftin je, neinvazivan je i pouzdan. Logično, više je preporučen kod trudnica oko rizičnih 35 godina sa željom da se izbjegne amniocenteza ili da se potvrdi realna potreba za njom.
Ima li potrebe za double testom ako je mjera nuhalnog nabora uredu?
Ako je nuhalni nabor uredan za gestacijsku dob, tačno izmjeren kako je Protokolom utvrđeno, tada daje kao metod probira dijagnostičku tačnost od oko 80 do 90 %. Kombinovani skrining povećava tu dijagnostičku tačnost do 97%, a ako se kombinovanom skriningu dodaju dva nova ultrazvučna markera na srcu ( protok krvi kroz ductus venosus i regurgitacija trikuspidalnog ušća) tada se dijagnostička vrijednost kombinovanog skrininga penje do 99%. Samo je neinvazivni skrining (ne dijagnoza) prenatalni test iz krvi majke neznatno veće dijagnostičke vrijednosti ali je vrlo skup. Dakle, uz sve druge ultrazvučne markere prvog trimestra, okolnostima reproduktivne anamneze i dobi majke se uredan nuhalni nabor može smatrati dovoljnim.
Da li je duble test samo statistika? Koja je najrizičnija skupina trudnica, preko 30 godina ili i mlađe trudnice?
Prepostavljam pod double test podrazumjevate kombinovani skrining. To nije gola statistika, već je to metoda probira-skrininga u opštoj populaciji trudnica bez obzira na rizik dobi ili uz neki drugi rizik za genetsku bolest fetusa. Jednostavan je razlog za to: UZ metodom se pregleda kompletna građa fetusa u dobi od 11 do 13+6 nedjelja kada je građa fetusa uglavnom i zvršena. U toj dobi se mjere UZ markeri na genetske bolesti što je supstrat oboljenja (nuhalni nabor, nosan kost, ciste pupčanika, proširene bubrežne čašice, nepravilni zglobovi, nedostatak pasaže jednjaka, hiperehogene tačkice na mišičima srčanih zalistaka i slično). Ovim markerima građe fetusa dodaje se i supstrat iz majčine krvi (beta HCG i PAPP-a) što zajedno govori o mogućnosti ili riziku da fetus ima ili nema genetsku bolest. Narizičnija dob za pojavu genetske bolesti je dob trudnice iznad 35 godina bez obzira da li je rađala ili nije, ali se nažalost genetska bolest fetusa može javiti u svakoj životnoj dobi (logično u manjem procentu). Prema tome kombinovani skrining je preporučljiv bez obzira na dob trudnice jer je pouzdan, neinvazivan i jeftin.
Šta je nuhalni nabor I zasto se to radi? Živim u Americi I niko mi to nije spominjao tokom trudnoce, taj test se ne radi ovdje.
Nuhalni nabor je proširenje kožnog nabora na stražnjoj strani vrata. Nastaje zbog srčanih nenormalnosti koje su vrlo česte kod Down Sy. koji je najčešće genetsko oboljenje fetusa. Nuhalni nabor ima svoje vrijednosti vezane uz dob trudnoće i mjeri se isključivo od 11 do 13+6 nedjelja. Naime u tom periodu fetus drži bradu na grudnoj kosti i samo tada u toj poziciji i ovom vremenu trudnoće je korektno mjerenje nuhalnog nabora. Već prvi dan 14 nedjelje fetus diže glavicu i od tada mjerenje nuhalnog nabora nije korektno. Za mjerenje nuhalnog nabora postoje pravila korektnog mjerenja. Uz tačan tajming potrebna je i požljna pozicija fetusa, određena ječina UZ talasa, pozicija nosa, lica i slično. odnosno za pravilno mjerenje je potrebno da je izvođać pregleda certificiran, sa dobrim UZ apartom i iskustvom. Nuhalni nabor se radi u svim zemljama, negdje kao naglašena potreba, a drugdje kao dio rutinskog pregleda u toj dobi.
Da li se može spriječiti Biohemijska trudnoća i kako se mogu prepoznati znaci iste? I zbog cega dolazi do takve trudnoće?
Biohemijska trudnoća se dokazuje porastom Beta HCGa na samom startu trudnoće. Na nju se sumnja ako u šupljini materice UZ pregledom nije viđen odgovarajući gestacijski mjehur. Tada se obično beta HCG pravi u seriji da bi se utvrdilo da li se radi o biohemijskoj trudnoći, vanmateričnoj ili normalnoj trudnoći. Biohemijska trudnoća nastaje onda kada dođe do začeća implantacije embriona u šupljinu materice ali ne i njezinog daljeg razvoja. Spriječiti se ili izbjeći može traženjem mogućih uzroka te pojave (genetski razlozi, hormonski razlozi,razlozi prihvatanja trudnoće u sluznicu materice, razlozi građe šupljine materice, urođena sklonost zgrušavanju krvi- trombofilija). Dakle, nakon biohemijske trudnoće preporučujem da se pokuša iznaći uzrok u navedenim mogućnostima te pojave.
Da li su vaginalni ginekoloski pregledi rizični u 6. mjesecu trudnoće?
Vaginalni ginekološki pregledi nisu rizični u tom periodu. Tada se više preporučuje transvaginalni pregled dužine grlića materice jer daje objektivnu sliku njegovog stanja. Klasični ginekološki pregled je također vrijedan i dugo primjenjivan. Ipak ja Vam preporučujem transvaginalni UZ pregled.
Da li je normalno bebu osjetiti tek malo kasnije npr 26. sedmica?
Subjektivni osječaj trudnice i vrijeme kada osjeti svoju bebu zavisi od puno faktora. Najčešće se beba osjeti oko 20 nedjelje. Prije 20 nedjelje bebu osjete obično majke koje su prethodno rađale jer imaju iskustvo o tome. Provorotke osjete bebu kasnije (iza 22 nedjelje). Pokrete ploda kasnije osjete i gojazne majke, veća količina plodove vode, manja težina fetusa ili na to može uticati i položaj bebe. Odgovor na ove činjenice Vam može dati ginekolog.
Ako zena poslije prve uredne trudnoće sa negativnom krvnom grupom po porodu ne dobije rhogam a trebala je da li je moguca druga trudnoća i koliki je rizik da bude komplikacija ?
Normalno je da Rh negativna trudnica ne dobije Rhogam (zaštitna injekcija) ako je i beba Rh negativna. Ako je beba Rh pozitivna, to što niste dobila injekciju je greška! Da bi se moogućnost komplikacija u narednoj trudnoći što više smanjila, preporučujem Vam veći vremenski razmak do naredne trudnoće.
Šta je to zavaljena maternica?
U žargonu kažemo "zaveljena materica" je jedna od pozicija materice: materica je okrenuta prema krstima. Ta pozicija može imati subjektivni osjećaj bola u krstima. Objektivno ne utiče na mogućnost začeća i iznošenja trudnoće. Nije hendikep za zdravlje žene.
Da li uzimanje papa brisa u ranoj trudnoći moze da šteti plodu? Cesto vidim da žene izbjegavaju isti iz straha.
Naprotiv, čak je preporučeno, po naj novijim smjernicama da se papa bris uradi u ranoj trudnoći da bi se status cerviksa znao tokom čitave trudnoće i eventualni problem prepoznao i rješavao na vrijeme. bris u trudnoći se uzima (pa i papa bris) vatenim štapićem i nema nikakvu mogućnost posljedica po plod i trudnoću. Najbolja opcija je da se papa bris te ostali brisevi na uzročnike upale urade predkoncepcijski, pred planiranu trudnoću.
Usljed kontrakcija koje su isle od 70-105 zanima me kako zena ostane pri svijesti a da se ne pogubi?
I kako zena uopce hoda kad se otvara,ako sam dobro shvatila kosti karlice se šire?
Kako ostanemo žive od onakvih bolova?
I kažite mi jos jedno zasto se forsira rucno otvaranje kad je ono strašno bolno?
I kako zena uopce hoda kad se otvara,ako sam dobro shvatila kosti karlice se šire?
Kako ostanemo žive od onakvih bolova?
I kažite mi jos jedno zasto se forsira rucno otvaranje kad je ono strašno bolno?
Kontakcije materice (trudovi) su fiziološka i normalna pojava tokom poroda. Prag za bol kod čovjeka uopće je vrlo individualan te je i podnošenje bola različito. Porođajna bol je vrlo jaka osobito ako je inducirana infuzijom. Iz tog razloga se u razvijenim zemljama postavlja mogućnost bezbolnog porođaja sa različitim metodama. Tokom poroda ne dolazi do pomjeranja kostiju karlice kod trudnice već su svi zglobovi više elastični nego li su bez trudnoće. Manuelno- ručno širenje grlića materice se izvodi u cilju skraćenja poroda i vrlo je bolno- ja ga ne preporučujem! Mogu zaključiti da imate veoma bolno iskustvo sa porodom i nemojet da Vas to pokoleba u odluci za drugi porod, kada treba da ovaj način porođaja izbjegnete što je realno i medicinski moguće.
Da li je potreban vaginalni pregled svaki put kad trudnica ode na pregled?
Je li dovoljan samo uzv ili bas mora i vaginalni?
Pitam jer sam u obje trudnoce svaki mjesec imala i vaginalni pregled rukom, tako mi je dr otkrila i omeksan grlic u sedmom mjesecu.
Je li dovoljan samo uzv ili bas mora i vaginalni?
Pitam jer sam u obje trudnoce svaki mjesec imala i vaginalni pregled rukom, tako mi je dr otkrila i omeksan grlic u sedmom mjesecu.
Vaginalni ručni pregled tokom trudnoće se preporučuje sa 37 nedjelja kada se počinje planirati porođaj. Radi sprečavanja prijevremenog poroda danas se preporučuje transvaginalmni UZ pregled sa 20 do 24 NT jer se ovom metodom mjeri objektivna dužina grlića materice. ostali vaginalni pregledi tokom trudnoće se rade radi uzimanja briseva na upalu.
Nakon 2 spontana pobacaja,nalazi koji su uradjeni su kariotip, TORCH, spolni i hormoni stitne. Sta preporucujete dalje da se odradi, da je neophodno?
Urođena ili stečena skolonst zgrušavanju krvi je najčešći uzrok ranih ponavljanih spontanih pobačaja. Preporučujem Vam da uradite testiranje na trombofiliju. P.S. ovaj test se radi u našem Zavodu.
Imamo li nove podatke o opasnosti po pobacaj usljed sprovodjenja postupka amniocinteze?
Komplikacije kod izvođenja rane amniocenteze zahvaljujući novim UZ tehnikama, mjerama asepse i iskustvom izvođaća su svedene od ranijih 2% na 0,2%, odnosno 2 komplikacije na 1000 amniocenteza.
Da li nakon dijastaze simfize naredni porod mora biti carski ili je moguć vaginalni? Da li je moguće izbjeći dijastazu na vaginalnom porodu promjenom položaja rađanja?
Iza dijastaze smfize potrebno je uraditi ginekološki pregled kako bi se utvrdila eventualna posljedica dijastaze. Ovisno o tom nalazu, građi karlice i veličini i položaju bebe m,ože se prići sponatanom porodu. Obzirom na sve što ste prošla, vjerujem da ste bliže carskom rezu u novoj trudnoći.
Prva menstruacija nakon porodjaja kasni mjesecima. Da li je na bilo kakav nacin stetno da ginekolog izazove menstruaciju I na koji nacin se to radi?
Izostanak menzesa nakon poroda ovisi i od činjenice da li dojite ili ne. Ako ne dojite, potrebno je da uradite transvaginalni UZ pregled i da se utvrdi stanje funkcije jajnika. Po potrebi se može napraviti i hormonski status ili nivo prolaktina u krvi. nakon ovih pretraga moguće j e izaivati menzes i napraviti situaciju da je on redovan.
Spirala kao vid kontracepcije da ili ne?
Da, preporučujem Mirenu jer ona osim kontacepcijskih efekata ima i nekontacepcijske benefite (oskudno krvarenje, sprečavanje anemije, smanjenje mijoma ako ga pacijentica ima itd).
Je li normalno da se na redovnoj prvoj postporodjajnoj kontroli ne radi ultrazvuk vec samo ginekoloski pregled I brisevi?
To je stvar odabira i iskustva ginekologa. Mislim da je uz briseve u ovom vremenu bolje uraditi transvaginalni UZ jer će on dati više informacija o stanju materice i jajnika.
Koliko je opasna nova trudnoća u prvoj godini nakon urađenog carskog reza?
U Vašoj situaciji potrebno je transvaginalnim UZ pregledom (crno bijelim i color Dopplerom) utvrditi kvalitet ožiljka nakon carskog reza. taj pregled omogućava pouzdano određivanje rizika tokom trudnoće, rizika tokom poroda i objektivizira potrebu za novim carskim rezom.
Gost savjetovališta Udruženja trudnica i mama: Prof dr Senad Mehmedbašić.
(Zavod za ginekologiju, perinatologiju i neplodnost“Mehmedbašić“ je privatna ginekološka ordinacija osnovana 1998 godine. Jedan je od vodećih ginekoloških centara u regiji.)
Doktor Senad Mehmedbašić je profesor ginekologije i opstetricije sa dugogodišnjim kliničkim, akademskim i praktičnim znanjem i iskustvom u svojoj struci. Profesor Mehmedbašić ima najduže praktično iskustvo i znanje u upotrebi ultrazvučnih tehnologija u cilju zaštite zdravlja žene i porodilje. Prvi u BiH je ponudio upotrebu 3D/4D ultrazvučnih tehnologija u svojoj privatnoj ordinaciji kao i metode klasične i genske amniocenteze, kombinovanog skrininga i ostalih metoda u prenatalnoj dijagnostici.
*Sve informacije mozete naći na https://www.facebook.com/zavod.mehmedbasic/?qsefr=1
Click on the picture below to skip waiting.
Možete zatvoriti sliku za:
You can close this box in: (1) seconnds
